Mitovi o sunčanju

Sunce je opasno isključivo u periodu od 10 do 16 sati popodne, u hladu ne možemo izgorjeti, ako koristimo visoki zaštitni faktor krema za sunčanje – koža je zaštićena – sve su ovo ipak samo mitovi o sunčanju.

Od 10 do 16 sati su UV zrake najjače. UVB su one koje izravno oštećuju stanice, oštećuju DNK. UVB zrake, njihov intenzitet se mijenja tijekom dana, dok su UVA konstantne. UVB su one koje nam rade crvenilo, gdje izgorimo i izravno oštećujemo kožu. Zato nije preporučljivo i mi svi branimo da se od 10 do 16 izlazi na sunce, savjetuje doktorica Alma Budinšćak, spec. dermatovenerologije.

Napominje da danas već postoje dvije vrste zaštitnih faktora, fizički i kemijski. Fizički su oni zapravo koji ostaju na površinskom sloju kože, ne apsorbiraju se u kožu, ne prolaze rožnati sloj. Najčešće sadrže titanijum ili cink oksid koji budu na tom površinskom sloju i reflektiraju zrake, one uopće ne prodiru u kožu. Dok kod kemijskih ipak dio prodre u kožu, ovisi koji smo zaštitni faktor koristili.

Nema znanstvenih dokaza da su kreme štetnije od samog sunca. U svakom slučaju bolje je primjenjivati kreme ako se izlažete suncu da zaštitite kožu i ne dovedete ju do oštećenja i potencijalno stvaranja karcinoma kože kasnije ili melanoma, kaže doktorica Budinšćak.

O solarijima kaže da su svakako štetniji od sunčanja jer kod njih su UVA zrake, umjetni izvor zračenja, one su odgovorne za photoageing, dakle starenje. One prodiru dublje u kožu, utječu i na krvne žile i na kolagen, na sve strukture dermisa.