7. lipnja 1981. - Napad na irački reaktor

Sklapanjem mirovnoga ugovora s Egiptom i međusobnim priznanjem 1979. Izrael je nakon tri desetljeća borbi uspio sačuvati svoju državu unatoč neprijateljskom okruženju brojnijih arapskih susjeda.

Ipak, upravo tada se pojavila opasnost koja je zaprijetila samom njegovu opstanku. Još od kasnih sedamdesetih godina izraelska je obavještajna služba pratila napore iračkog diktatora Saddama Husseina da izgradi snažnu vojsku, ali i nuklearna postrojenja koja bi mogla poslužiti za izradu atomske bombe. Uz znatnu francusku i talijansku pomoć Iračani su izgradili nuklearni reaktor Osirak nedaleko od Bagdada.

Tadašnji izraelski premijer Menachem Begin smatrao je kako je za Izrael preopasno da Irak ili bilo koja druga arapska zemlja dobije nuklearno oružje. Za Begina koji je preživio holokaust, Hussein je bio Hitler, a reaktor Osirak samo tehnološki naprednija verzija nacističkog „Konačnog rješenja“. Nakon neuspjeha diplomacije Izrael je posegnuo za vojnim rješenjem.

Četrnaest izraelskih borbenih aviona F-15 i F-16 7. lipnja 1981. poletjelo je u operaciju Opera čiji je svaki detalj bio pažljivo isplaniran. Nakon sat i pol brišućeg leta iznad jordanske, saudijske i iračke pustinje izraelski su mlažnjaci prije samog zalaska Sunca stigli do 1.100 kilometara udaljenog cilja. Izdignuvši se, brzo su identificirali reaktor i izbacili bombe iznenadivši iračku protuzračnu obranu. Nakon samo jedne minute i dvadeset sekundi opasni reaktor pretvorio se u ruševine, a svi su se zrakoplovi sretno vratili u bazu. Smjelu izraelsku akciju službeno su osudili Washington i Ujedinjeni narodi, ali su je mnogi i odobravali čestitajući Izraelcima što su „atomskog duha iz Bagdada ponovno vratili u bocu“.