"Daša Drndić pripada među hrabre ljude"

Mnogobrojni prijatelji i kolege oprostili su se od naše velike spisateljice Daše Drndić na komemoraciji u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Daša Drndić nedvojbeno pripada među hrabre ljude, koji su uvijek u manjini i utoliko vredniji, pa je i njezin odlazak tragičan trenutak, što će se još više vidjeti u vremenima koja dolaze, istaknuo je na komemoraciji.

Kada razmišljamo o jednom tako plodnom životu i  govorimo o hrabrosti, ljudskoj i literarnoj, znamo da ju je ta hrabrost krasila - nije bila sklona kompromisima i smatrala je da je pobuna protiv svih vrsta fašizama ljudska dužnost, kao i prijezir prema civilizaciji kiča i ljudi koji odustaju od vlastita života, pameti i stava,  istaknuo je predsjednik Hrvatskog društva pisaca Zoran Ferić.

Po njegovim riječima, njezina se literarna hrabrost očituje u izbjegavanju književnih kompromisa: Pisala je za one koji vole tešku, uznemirujuću književnost koja je u konačnici ljekovita kao gorak, ali učinkovit lijek,  rekao je Ferić.

Ferić je izrazio uvjerenje da će njeni romani biti sve aktualniji s obzirom da njezina velika tema fašizma svim oblicima postaje nezaobilazna u Europi i u Hrvatskoj.

Ne radi se samo o onom vidljivom, postrojavanjima crnokošuljaša, jačanju klerofašizma, ideološkog pritiska na kulturu, nego i o nevidljivom fašizmu. Nema malih fašizama jer se oni vrlo lako pretvaraju u jednu veliku priču, ustvrdio je Zoran Ferić.

Ferić je ocijenio kako se literarno djelo Daše Drndić suprotstavlja zaboravu, ona žrtvama daje imena, što smatra osobito važnim: Danas kada je revizija povijesti odjednom naša velika tema i svakodnevnica, kao i negiranja dostignuća prosvjetiteljstva i kada živimo u vrijeme političke trgovine leševima,  poručio je Ferić.

Pogledajte emisiju iz ciklusa Prekid programa zbog čitanja posvećenu djelu Belladonna Daše Drndić:




Izdavač Seid Serdarević na komemoraciji je rekao da je Daša Drndić uvijek bila spremna stajati sama ispred svih i boriti se za obespravljene. Njezin odlazak je preran i nepravedan, njen osmijeh, pogled i uspravno držanje pokazivali su njenu snagu i spremnost da se ne zaboravi one zaboravljene,  kazao je Serdarević.

On se prisjetio kako je Daša Drndić pisala polako, dugo istražujući i gradeći svoje romane kao ideje, a za svoju iduću knjigu planirala je pisati o Albaniji. Birala je teme koje nisu bile lagane i zabavne, kao što književnost i umjetnost nisu zabava. Njezina potraga za pričama zaboravljenih žrtava ne smije prestati, to je traženje istine i pokušaj da se istina shvati,  ustvrdio je Serdarević.

Daša nije voljela šutjeti, nije željela biti pokorna i na najbolji način utjelovila je duh '68 i duh slobode,  dodao je Serdarević.

Književnica Tea Tulić poručila je, pak, da se ne slaže se s izjavom ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek u povodu smrti Daše Drndić u kojoj je rečeno da je bila jednako cijenjena kod kuće i inozemstvu. Neću ponavljati njene uspjehe, priznanja i recepciju u inozemstvu, niti navoditi izostanak nagrada ovdje, to se sve lako da provjeriti i usporediti,  napomenula je Tulić dodavši da je preminuloj spisateljici iskrenost bila iznad političke korektnosti.

Bila je istinska stvarateljica, stilski superiorna, njena djela spadaju u svjetsku literaturu, a njenu društvenu kritiku treba čitati kao odraz stvarne brige i empatije. Znala je da se nasilje ostvaruje prvo u jeziku i na to nas je neumorno upozoravala,  naglasila je Tea Tulić.

Od svoje su se kolegice na komemoraciji oprostili i Nadežda Čačinović te predsjednik Hrvatskog PEN-a Tomislav Bajsić.

Mnogobrojni prijatelji i kolege Daše Drndić upisali su se na komemoraciji u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Knjigu žalosti, koja će biti otvorena od 15 do 16 sati i u vili Arko. Posljednji ispraćaj održat će se u 13,30 na zagrebačkom Krematoriju.

Daša Drndić (Zagreb, 1946.) studirala je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, a kao Fulbrightova stipendistica studijski je boravila i u SAD-u. Radila je kao urednica u izdavačkoj kući Vuk Karadžić, kao profesorica engleskog jezika na Narodnom univerzitetu "Đuro Salaj" i urednica-dramaturginja na Radio-televiziji Beograd.

Doktorirala je na Sveučilištu u Rijeci gdje je na Odsjeku za anglistiku predavala modernu britansku književnost i kreativno pisanje. Objavljuje prozu, književnu kritiku, analitičke tekstove i prijevode u časopisima i književnim listovima te igrane i dokumentarne radiodrame.