Pitanja osobne sreće ili obiteljska fuga

Književna kritičarka Jagna Pogačnik „Kraj samoće“ Benedicta Wellsa i „Sanjicu Lacković“ Daria Harjačeka.


Benedict Wells: „Kraj samoće“, Hena com
Benedict Wells jedan je od najcjenjenijih i najplodnijih europskih književnika mlađe generacije. Kao šestogodišnjak je započeo svoje putovanje po trima bavarskim internatima te se 2003., nakon završene srednje škole, preselio u Berlin. Odustao je od pohađanja fakulteta da bi se posvetio pisanju. Nakon godina provedenih u Barceloni Wells se nedavno vratio u Njemačku, gdje živi na relaciji Berlin - Bavarska.

Romanom Kraj samoće (2016.) postigao je nezapamćen uspjeh na njemačkome govornom području zadržavši se na Spiegelovoj ljestvici bestselera čak trideset uzastopnih tjedana i prodavši samo u Njemačkoj više od 250 000 primjeraka.

Preveden je na dvadeset i osam jezika, a ovjenčan je četirima njemačkim književnim nagradama te prestižnom međunarodnom „Nagradom Europske unije za književnost" 2016. godine. Gotovo je nevjerojatan uspjeh koji je ovaj roman doživio diljem svijeta.

Wellsovi autobiografski motivi bitno su utjecali na vjerodostojnost interpretacije ljudskih emocija. Pitanja osobne sreće i onoga što je uzrokuje, ali i onemogućuje -shvaćanje života kao vječnoga rastavljanja i sastavljanja duše.

Glavni će lik ovoga romana proživjeti jednu od najljepših i najtužnijih ljubavnih priča suvremene  proze. - Jules Moreau, njegov stariji brat Marty i sestra Liz odrastaju u Münchenu u idiličnim obiteljskim odnosima do trenutka kada njihovi roditelji poginu u prometnoj nesreći.

Smješteni su u obližnji državni internat i kroz život moraju odjednom ići sami. Privikavaju se na režim internata i polako se odvajaju jedan od drugoga i kreću svojim putem, zapravo pokušavaju svatko na svoj način prihvatiti i preživjeti traumu gubitka roditelja, pa u jednom trenutku gube kontakt jedno s drugim.

Njihov nekada idiličan odnos postupno se raspada pod pritiskom puberteta, ovisnosti i društvenih odnosa i životni im putovi razilaze. No, kao odrasle ljude prošlost ih ponovno ujedinjuje i postaju svjesni kako su odgovorni za svoje živote.

Liz vrlo brzo postaje popularna djevojka koju zanimaju samo tri stvari: crtanje, filmske sapunice i stariji dečki. Marty je najčvršći među njima, i intelektualno i tjelesno, prepun je volje i predanosti prema radu. Počinje se baviti informatikom i uključuje u uspješne projekte te postaje poduzetnik.

Najmlađi među njima, Jules, pripovijeda o sudbini obitelji, a njegov su život obilježile očeve riječi kako je u životu najvažnije steći dobrog prijatelja koji je cijeli život uz tebe. Jules je najosjećajniji i uvijek u svojim snovima, neprestano se sjeća svog života dok su roditelji bili živi, no razvit će se u zrelog muškarca, muža i oca. On teži pronalasku sreće i osjećaja svrhovitosti življenja.

U internatu Jules upoznaje Alvu, djevojku s kojom stvara snažan odnos čije će spone ostati trajno neraskidive. Godine će proći, a upravo kada se Jules nađe zastrašujuće blizu ispunjenja, sudbina će ponovo uzeti stvari u svoje ruke.

Tužna je to i dirljiva obiteljskoj saga o gubitku, opraštanju, prihvaćanju, prilagodbi promjenama koje nam život neminovno nosi.

Dario Harjaček: „Sanjica Lacković“

Dario Harjaček kazališni je redatelj mlađe generacije. Režirao je tridesetak predstava u hrvatskim kazalištima. Sudjelovao je u produkciji dramskoga programa Hrvatskoga radija i mnogim plesnim projektima te pisao scenarije za emisije dječjega programa HRT-a.

Njegov je roman prvijenac obiteljska fuga uronjena u našu suvremenost. Tri dijela koji se odvijaju 60-tih, 90-tih te 2016. godine. Roman je to koji govori o trima odmetnicima u bijegu od vlastitih obitelji.

U središtu je pozornosti obitelj: svaki od likova u romanu priča priču o svojoj obitelji. Tri lika koji nikako i ni na koji način ne mogu naći svoju slobodu. O širokim društvenim promjenama koje su se dogodile unazad 20 i nešto godina, a koje je Harjaček ispričao kroz potresnu i dirljivu priču iz nekoliko različitih perspektiva.

Senzibilan mladić živi u gruboj sredini koja nastoji potisnuti svaki izdanak slobode, kritičkog razmišljanja, želje za istraživanjem i umjetnošću i proživljava vječne sukobe s okolinom, krhkost identiteta, opsesije prošlošću i atmosferu stalne porobljenosti.