3. kolovoza 1908. - Osnovano durštvo Hrvatski radiša

Tijekom prve polovine 20. stoljeća Hrvatski radiša bio je najpoznatije hrvatsko gospodarsko i socijalno društvo koje je nastalo samoorganiziranjem.

Poslije pada zloglasnog režima bana Khuena Hedervaryja u Hrvatskoj su zapuhali novi vjetrovi, pa je u Zagrebu u proljeće 1903. jedanaest obrtnika osnovalo Hrvatsko društvo za namještanje naučnika u obrt i trgovinu. Cilj je bio što bolje obrazovati siromašne mladiće iz pasivnih krajeva i tako im dati kruh u ruke. Ujedno se htjelo u domaće ruke preuzeti većinu hrvatskoga gospodarstva s pomoću dobro školovanog kadra.

Dolaskom novog bana Teodora Pejačevića zemaljska je vlada 3. kolovoza 1908. izdala odobrenje za rad i potvrdila pravila društva koje je napisao vojni kapelan Luka Senjak. Novo je društvo imalo veliku potporu katoličke crkve, pa su tako u mnogim mjestima gdje nije bilo učitelja, trgovaca ili obrtnika svećenici vodili njegove ogranke. Društvo je 1913. promijenilo ime u Hrvatski privrednik, a od 1917. pa sve do 1945. djelovalo je pod imenom Hrvatski radiša.

Između dva svjetska rata ta je korisna institucija ostvarila svoj najveći zamah. Ogranci su se proširili po cijeloj zemlji pa i u Americi što je pridonijelo da se za rad školuje gotovo 30 tisuća pitomaca. Od 1924. godine Hrvatski je radiša počeo ulagati znatna sredstva u stambenu izgradnju, osiguravši stalni prihod za svoje ciljeve. U to je doba nastao i velebni Radišin dom između Zvonimirove ulice i Krešimirovog trga u Zagrebu, godinama poznat po sjedištu vojnih institucija. Hrvatski radiša uvijek se isticao kao nestranačka i nepolitička organizacija, ali nije negirao svoje hrvatsko opredjeljenje.

Tijekom NDH društvo je i dalje djelovalo, no pod strogom kontrolom ustaškog režima. Okončanjem rata 1945. komunistička vlast odmah je ukinula Hrvatskog radišu. Kapital, nekretnine, iskustvo i znanje izgubili su se , ali je ostalo sjećanje na tu korisnu ustanovu, što je dovelo do toga da društvo 1993. obnovi nekolicina bivših pitomaca.