Dvigrad bi mogao postati arheološki park

Srednjovjekovni grad Dvigrad, jedan od najzanimljivijih istarskih kulturnih spomenika, mogao bi postati arheološki park. Iz europskih fondova odobren je novac za projektnu dokumentaciju, a s obzirom na to da je projekt ocijenjen pozitivno, postoji vjerojatnost da će se stići i novac za njegovu realizaciju.

Pretpovijesni grad, pa rimski castrum, a zatim jedan od najvažnijih srednjovjekovih gradova u Istri.

U 17. stoljeću je pomalo napušten, stanovnici su preselili u okolna naselja Kanfanar i Brgudac, i možemo zahvaliti što je on i ovako sačuvan time što se kultu održao još do 18. stoljeća u crkvi svete Sofije. Kao arheološko mjesto ono je zamiljivo jer nema nikakve moderne interpolacije unutra, može se tumačiti na različite načine, obilaziti i svjedočiti o tehnikama gradnje visokog srednjeg vijeka, objasnio je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.

Dvigrad je idealan za povlačenje europskog novca, jer istodobno čuva baštinu i stvara novi turistički proizvod.

Po riječima Ivane Maružin iz Turističke zajednice Kanfanar Dvigrad je jedinstven po tome što je riječ o cijelom gradu, odnosno njegovim ruševinama, tako da naravno onaj tko želi vidjeti nešto zbilja posebno i jedinstveno, mora doći u Dvigrad koji je zanimljiv i znanstvenicima, povjesničarima, arheolozima.

Sandro Jurman, načelnik općine Kanfanar: Ruševine sv. grada Dvigrada su jedne od najzanimljivijih spomenika kulture kada govorimo o ruševinama srednjovjekovnih gradova u Istri, pa i u Hrvatskoj, uopće, ali isto tako Dvigradu želimo dati i poseban program a to je arheološki park. Na taj način želimo omogućiti mladim arheolozima mjesto gdje će stjecati iskustvo, a Dvigrad želimo da daljnja arheološka istraživanja budu benefit, a ne trošak.

Pokušaj revitalizacije Dvigrada počeo je još prije 20 godina, uloženo je oko milijun eura, a surađivale su i lokalne, i državne institucije, pa i talijanska regija Veneto. Iznos koji je potreban kako bi se grad predstavio u punom sjaju golem je. Za Dvigrad je trenutačno najopasnija vegetacija, koja ga razara sa svih strana, uvlačeći se u temelje i zidove.