Znanstveni savjet SURi: Budućnost je u timskom radu

Mislimo globalno, ali lokalno trebamo pokazati da se može, rečeno je na konferenciji 'The Future is Now: znanost za bolju budućnost' što je održana u prepunoj gradskoj vijećnici u Rijeci. Zaključak: bolje budućnosti neće biti, ako ne budemo - oprezni. Naglasci dvosatne rasprave: zdrav razum kojim ćemo razumjeti, a da bismo mogli biti bolji; moramo razbiti kutije u kojima mislimo i shvatiti da je budućnost u timskom radu; suradnja nema alternativu.

Konferencija na temu 'The Future is Now: znanost za bolju budućnost' bila je druga kojom je Sveučilište u Rijeci predstavilo deseteročlani Međunarodni znanstveni savjet.

Pritom se nije mislilo samo na suradnje u zatvorenom, znanstvenom sustavu. Jedno od postavljenih pitanja bilo je: koliko hrvatskih tvrtki u odborima ima znanstvenike? Premalo. Znamo da podaci koji govore o suradnji sveučilišta i gospodarstva nisu najbolji, pa je dragocjeno čuti iskustva od ljudi koji to rade sjajno, tumači rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić Samaržija.

A znanost može definirati neke koncepte za budućnosti, govori arhitekt s Tehnološkog instituta države Illinois (SAD) Vedran Mimica. Naravno, u slučaju arhitekture, riječ je o budućnosti gradova jer je grad polje u koji se naša civilizacija razvija.

Na Kraljevskom institutu za tehnologiju u Stockholmu (Švedska) Danica Kragić Jensfelt razvija robotiku i umjetnu inteligenciju. Još uvijek nemamo robote koji umjesto nas rade poslove koji su nam dosadni i teški, objašnjava, jer je još uvijek puno stvari koje ne možemo riješiti tehničkim sustavima. A i ne poznajemo čovjeka dovoljno dobro, ne znamo kako napraviti sustave koji su dobri za sve, zaključuje Kragić Jensfelt.

Sa Sveučilišta u Washingtonu (SAD), Skype vezom, u radu konferencije je sudjelovao i Željko Ivezić s tvrdnjom da rudarenje asteroida više nije samo znanstvena fantastika. To jest igra za velike igrače i ulagače, ali bi se u proces mogle uključiti i male tvrtke iz Hrvatske, dodao je Ivezić.

Često od znanosti očekujemo brza rješenja, posebno u medicini. Međutim, treba nam realan pristup promjenama, o kakvom god sustavu govorili, tumači znanstvenik s trenutnom adresom na Goethe Sveučilištu u Frankfurtu (Njemačka) Ivan Đikić. On je zagovornik stava da se ne može rušiti staro da bi se gradilo novo, nego stari sustav treba održavati i paralelno stvarati novi sustav vrijednosti. To se odnosi i na Sveučilište, misli Đikić i dodaje da treba ulagati u nove generacije stručnjaka koji će Rijeku učiniti drukčijom, pa ćemo za pet do deset godina vidjeti ogromne promjene. Bez sukoba, naglašava Đikić.