Krleža: između politike i književnosti

Zašto u našoj sredini nije isto govoriti o Miroslavu Krleži, kao primjerice o Ujeviću ili Šimiću, i zašto se o njemu tako rijetko smireno kritički govori?

Nema hrvatskog pisca čija je recepcija toliko opterećena neliterarnim činjenicama, kao što je to slučaj s Krležom, Bogom s Gvozda, kako su ga prozvali. I kretala se uvijek poput njihala, između politike i književnosti, ideologije i estetike.

Zato se i njegov javni status mijenjao se s političkim promjenama, od pretjeranog slavljenja do gorljiva negiranja. Možemo li ga ipak čitati isključivo kao umjetnika riječi, bez povijesno-političkoga taloga?

Gajimo li pomalo shizofren odnos prema tom našem klasiku? Istodobno ga proglašavamo i najvećim piscem kojeg smo ikad imali, ali i najprecjenjenijim? Kako je to moguće? Zašto nas zanima stalno Krležina politika, a ne poetika i je li njegovo djelo danas na recepcijskoj prekretnici?

O tome smo razgovarali s akademikom Krešimirom Nemecom kojega smo ugostili u emisiji Što je klasik?.

Emisiju Što je klasik? možete pratiti na HRT3 te na Facebooku, a izdanje posvećeno Krleži pogledajte na usluzi HRTi: