"Teret" Ognjena Glavonića s Leonom Lučevim potaknuo pitanje suočavanja s ratnim zločinima

Hrvatska filmska zvijezda Leon Lučev, koji glumi glavnu ulogu u srbijanskom filmu "Teret", kazao je u Sarajevu kako je odlučan nastaviti glumiti u društveno angažiranim filmovima, posebice onima koji upozoravaju na zločine počinjene u ime države i nacije, istaknuvši kako je to najmanje što može učiniti u ozračju u regiji koje postaje sve gore i otrovnije, a šovinizam buja na sve strane.

Vidim sve fašistoidniju i sve radikalniju situaciju, no ja neću odustati. "J... ću im majku do kraja, kazao je emotivno Lučev na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu tijekom filmskog festivala (SFF) na kojemu je u okviru natjecateljskog programa prikazan srbijanski film "Teret" u kojemu Lučev glumi glavnu ulogu.

Film kojega je režirao Ognjen Glavonić otvara jednu od najmračnijih epizoda iz ratova na području bivše Jugoslavije vođenih 90-ih godina. Riječ je o nastojanju režima Slobodana Miloševića da 1999.  tijekom NATO-va bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije prikrije tragove zločina počinjenih na Kosovu. Zbog toga je bio osmišljen cijeli projekt prebacivanja leševa ubijenih Albanaca s područja Kosova koji su hladnjačama prevoženi ka Beogradu i uglavnom pokapani u masovnim grobnicama unutar kruga baze posebne policije u Batajnici.

Lučev u filmu igra vozača jedne takve hladnjače koji, unatoč uroti šutnje, otkriva u čemu zapravo sudjeluje i suočava se s vlastitom savješću. Sve to prati generacijski sraz u kojemu se postavljaju pitanja o naslijeđima koje roditelji prenose svojim sinovima u okolnostima poputnog kraha jednog sustava.

Redatelj Glavonić je pojasnio kako je film nastao na tragu njegova dokumentarca "Dubina II" iz 2016., koji se bavi organizacijom i prikrivanjem ovih zločina Miloševićeva režima i nakon čijeg je prikazivanja Glavonić proglašen antisrbinom.

Scenarij "Tereta" nakon toga je sedam puta Filmski centar Srbije odbio financirati, a na kraju su ipak nekako promijenili mišljenje pa je film snimljen ovog proljeća za rekordnih tridesetak dana i na četrdesetak lokacija.

Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno ptravo Srbije (FHP) upozorio je i na činjenicu kako se, unatoč dokazanim činjenicama o postojanju masovnih grobnica s tijelima ubijenih Albanaca u okolici Beograda i o 110 identificiranih pripadnika policije koji su sudjelovali u tom zločinačkom projektu, unatoč svjedočenjima vozača kamiona koji su prevozili leševe od 2001., o tome uglavnom šuti, a režimski mediji u Srbiji sada već pišu o "navodnim" masovnim grobnicama. Sada je antisrpski govoriti istinu, upozorio je Stjepanović.

Film još nije prikazan u Srbiji a njegovi akteri očekuju da će publika kada ga ipak pogleda shvatiti da on apsolutno nije protusrpski i da je prerastao je u nešto više, generacijsku priču o teretu roditelja s kojim se današnje mlade generacije moraju suočiti.

Leon Lučev je kazao kako ovaj film, ako ga se tretira kao antisrpski, istodobno može biti i antihrvatski i antibošnjački jer ima za temu odgovornost, "posebice na području gdje se povijest pokušava prekrajati kako odgovara trenutnoj politici". Istina i odgovornost ne pašu niti jednoj vlasti, kazao je Lučev dodajući kako je to za njega dodatni motiv da nastavi igrati u društveno angažiranim filmovima.