Treba li ukinuti sezonsko pomicanje sata?

Ljetno računanje vremena 2018. završava 28. listopada u 03.00 sata, kad pomičemo kazaljke jedan sat unatrag. A kakvi su rezultati istraživanja provedeno među zemljama EU o pomicanju sata provjerila je ekipa Dobrog jutra.

EU je prikupila više od 4,6 milijuna odgovora na pitanje treba li ukinuti pomicanje sata, odnosno ljetno i zimsko računanje vremena. Odgovore su, u sklopu javnog savjetovanja, davali obični građani, ali i poduzeća i javna tijela, odnosno svi akteri koji su mislili da imaju što reći na tu temu. Rezultati će biti objavljeno naknadno, no prema službenim stavovima zemalja EU, za sada, do promjena neće dolaziti.

Što je potaknulo EU parlamentarce na ovu raspravu i koji je stav Republike Hrvatske otkrio je putem telefona zastupnik Republike Hrvatske u Europskom parlamentu, Davor Škrlec. Prema navodima analitičkih portala samo su Finska, Letonija i Estonija sklone promjeni i ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena dok ostatak EU, prema riječima Škrleca nije previše zainteresirana za tu temu, iako su i javne konzultacije pokazale da je ova tema itekako interesantna građanima Europe. Kako u vrijeme ljetnog računanja vremena dan dulje traje, ljudi više vremena provode vani te se više kreću, što u svakom slučaju dobro utječe na zdravlje ljudi, uz to imaju i bogatiji društveni život i više troše, što pak pomaže gospodarstvu države, stječe se dojam da je logičnije držati se ljetnog računanja vremena. I činjenica da današnji potrošači energije troše puno manje, da zbog promjene načina rada sve više provodimo vremene pod umjetnim svjetlom trebalo bi, ističe Škrlec, ljudima omogućiti da što više svog slobodnog vremena provode na danjem svjetlu, što upravo omogućuje ljetno računanje vremena.

Sama ideja ljetnog računanja vremena pripisuje se američkom fizičaru Benjaminu Franklinu koji je još 1784. zaključio kako bi bolje usklađivanje ljudskih aktivnosti s dnevnim svjetlom moglo donijeti uštedu energije. Nekoć je ona i bila zamjetna, no danas dolazi do skromne uštede od samo 0,5 - 2,5 %. S druge strane promjena računanja vremena itekako utječe na život. Krave npr. daju manje mlijeka dok im se tijelo ne prilagodi promjeni.  A o tome kako utječe na ljude, govorila je profesorica psihologije Anita Alegić Karin, iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, 'Dr. Andrija Štampar'. Prema nekim istraživanjima na dan pomicanja sata dolazi do 6,5 % više nesreća. No, nakon prilagode, ljetno računanje vremena i dulji dan u konačnici daju pozitivne rezultate – 13 % manje nesreća i 7 % manje krađa. Tzv. jutarnjim tipovima više odgovara da 'jutro počinje ranije', dok večernjim tipovima više odgovara da večer traje duže, tako da je teško sa psihološkog stajališta generalno reći koji bi računanje vremena bilo bolje za sve. Ipak neka istraživanje, kako navodi psihologinja Alegić Karina, ukazuju da se teže prilagođavamo ljetnom računanju vremene. Neka od njih su pokazala da su ponedjeljkom iza promjene vremene češći srčani udari, dok prelazak na zimsko računanje ne uzrokuje poremećaje.