Prebiranjem po izmetu do spasa vrsta

Grupa britanskih znanstvenika bavi se naizgled neobičnim poslom, prikuplja izmet nosoroga u chesterskom zoološkom vrtu da bi, uz pomoć rezultata njezine analize spriječila globalno izumrće nekoliko ugroženih životinjskih vrsta u svijetu.

U sklopu suradnje koja se odvija pod nazivom 'Spasimo ugrožene životinjske vrste uz pomoć izmeta' grupa zaposlenika zoološkog vrsta u Chesteru i znanstvenika sa sveučilišta u Manchesteru želi otkriti razloge spora rasta populacije afričkih mega-biljojeda, među kojima su najugroženiji crni nosorozi, Grevijeve zebre i planinske zebre.

Njihova inicijativa 'teška' je 1,1 milijuna funta, a usredotočit će se najvećim dijelom na ugroženu vrstu crnog nosoroga, koji se posljednjih godina uspješno razmožava u Chesterskom zoološkom vrtu i čija je balega izvor korisnih podataka i informacija uz pomoć kojih se puno doznaje o zdravlju i razmnožavanju ove životinjske vrste.

Profesorica Susanne Shultz sa Sveučilišta u Manchesteru za Reuters je rekla da se izmet crnih nosoroga prikuplja kako bi se procijenilo zdravstveno stanje i razine stresa kod ove vrste životinja. Željeli bismo primijeniti modele razvijene na životinjama rođenim u zatočeništvu na životinje u divljini te procijeniti kakvo je njihovo zdravstveno stanje, objasnila je.

Shultz i njezini kolege koriste hormonalne biomarkere iz životinjskog izmeta da bi dobili što više podataka o reproduktivnom zdravlju i općenito o zdravlju divljih životinja. Analizom životinjske balege možemo ustanoviti pod kolikim su stresom, kakvog su zdravlja i jesu li sposobne za razmnožavanje, objasnila je dr. Danielle Gilroy, koja vodi projekt o drugoj vrsti ugroženih životinja, Grevijevim zebrama.

Po podacima WWF-a, Svjetske organizacije za zaštitu prirode među kritično ugrožene spada oko 5000 do 5400 crnih nosoroga koji nastanjuju istočni i južni dio Afrike. Britanski znanstvenici nadaju se da će uspjeti saznati više o ljudskom utjecaju i o utjecaju okoliša na divlju životinjsku populaciju te razviti strategiju promicanja njihova prirodnog prirasta.

U Keniji je tijekom 2017. od ukupno 1258 nosoroga bilo 745 crnih nosoroga, 510 južnih bijelih nosoroga i samo tri sjeverna bijela nosoroga. U međuvremenu je u ožujku u Keniji uginuo posljednji mužjak sjevernoga bijelog nosoroga, nazvan Sudan, prema državi u kojoj se okotio, nakon teškoća uzrokovanih starošću. Dvije ženke sada su jedina dva primjerka ove vrste nosoroga u svijetu.

Sjeverni bijeli nosorozi prije su lutali dijelovima Čada, Sudana, Ugande, Konga i Srednjoafričke Republike, a gotovo u potpunosti su ih istrijebili oružani sukobi koji su proteklih desetljeća vladali tom regijom, kao i krivolov čiji je cilj ilegalna opskrba tržišta u Aziji rogom ove rijetke životinje. Jedina nada za očuvanje te podvrste je u razvoju in vitro oplodnje pomoću jajašaca dviju preostalih ženki, pohranjenog sjemena mužjaka te surogatskih ženki južnih bijelih nosoroga, smatraju stručnjaci.