Netaknuti ostaci rimskoga broda u podmorju otoka Paga

Ronioci iz lokalnoga centra nedavno su slučajno otkrili netaknute ostatke rimskoga brodoloma iz 1. stoljeća prije Krista.

Atraktivan lokalitet bit će žurno zaštićen suvremenom tehnologijom i predstavljen javnosti kao ni jedan dosad u Hrvatskoj.

Istražujući nepoznati dio modroga prostranstva Vedran Dorušić iz ronilačkog centra 'Foka' s kolegama roniocima ugledao je zanimljive stijene bogate ribom. Odlučili su se vratiti drugi dan...
Kako obično biva sreća u nesreći: prvo nije bilo jednog ugora, pa nije bilo drugog ugora, pa nije bilo hlapa, pa nije bilo trećeg ugora... Odlučili smo se spustiti malo dublje i ugledali smo nešto što je u prvom trenutku izgledalo kao nakupina kamenja. Tek kad smo prišli bliže, počeli smo prepoznavati grla amfora i odvojene amfore. Shvatili smo da se nalazimo na olupini antičkog broda,  kaže Dorušić.

Pronađeno je barem 600 amfora - procjenjuju ronioci: Reakcija je bila strašna! Ja sam najprije mislio da sam poludio na dubini, da me oprala narkoza! Jednostavno, da vidim ono što bih želio vidjeti. Onda sam zvao prijatelja Igora da priđe k meni da vidim vidi li i on vidi to što ja vidim?! On kaže da sam ja urlikao pod vodom, mahao rukama i nogama,  otkriva nam Dorušić.

Pretpostavke pronalazača potvrdila je i struka: riječ je o rimskome brodu iz 1. st. pr. Krista. Na brodu su one tipične jadranske amfore takozvanog tipa Lamboglia. Vrlo je vjerojatno da se pod pijeskom nalaze i jako dobro očuvani drveni ostaci broda,  ocjenjuje arheologinja dr. sc. Irena Radić Rossi.

Ostaci brodoloma prostiru se 20 metara u dužinu i 8 u širinu. Vide se čak i čepovi na amforama, a one se sve zajedno formiraju tako da stvarno prepoznajete oblik broda. To je stvarno jedinstveno - ja nisam nikad tako nešto vidio,  priznaje Dorušić.

Vrijedilo bi napraviti prijelaz preko lokaliteta s geološko-strukturnim dubinomjerom koji bi nam mogao dati podatak o tome koliko je dubok kulturni sloj to jest koliko je duboko u pijesku ostatak broda,  napominje arheologinja Radić Rossi.

O paškoj podmorskoj senzaciji govorit će se i tisućama kilomatara daleko: Prekrasan doživljaj! Imali smo priliku vidjeti potonuli rimski brod s velikim brojem amfora, ugore i druge vrste riba. Vrlo lijepo,  kaže Talijan Alberto Sandrin.

Nalaz će imati priliku vidjeti mnogi: U ovakvim slučajevima gotovo da je šteta odmah započeti s istraživanjem takvoga lokaliteta. Vrijedilo bi ga čim duže u ovome obliku očuvati na morskome dnu i iskoristiti ga za podmorsku prezentaciju zainteresiranim posjetiteljima, a možda čak i za obuku studenata znanstvenih ronilaca, koji na takvom mjestu mogu vrlo lijepo vježbati dokumentiranje u podmorskim uvjetima,  smatra arheologinja Radić Rossi.

Slijedi žurna zaštita lokaliteta. No struka, lokalna samouprava i ronioci dogovorili su se da metalni zaštitni kavez neće ići preko amfora. To će biti vjerojatno prvi put u Hrvatskoj. Želimo zaštititi to nekakvom tehničkom zaštitom, kamerama na površini, kamerama pod morem, hidrofonima i ostalim modernim čudima tehnike,  najavljuje ronilac Dorušić.

S tim se slaže i gradonačelnik Paga Ante Fabijanić: Cilj je da sve ostane onakvo kakvo jest, da nalazište ne bude zatvoreno, a da bude 100 posto osigurano.

Kamere na obali već su postavljene - kako bi se izbjegla uobičajena spora procedura, financijski se isprsila lokalna zajednica: Sve troškove snosit će Grad Pag i turistička zajednica. Zaštita će biti gotova za 10-ak dana,  najavljuje Fabijanić.

Roniocu Vedranu Dorušiću ovo je druga otkrivena podmorska senzacija – prva je bila brodolom kod Žirja iz 4. stoljeća prije Krista. Ako se sve nastavi po planu, paški brodolom bit će ogledni primjer kako postupati s vrijednom baštinom u podmorju.