Umjetnost dijeljenja na Danima europske baštine

Izložbom 'U službi vizualizacije baštine - hommage fotografima Nini, Vinku, Rudiki, Živku, Miliku i Vidu', u četvrtak, 20. rujna u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu otvaraju se ovogodišnji Dani europske baštine, koji se s nizom događanja održavaju diljem hrvatske pod zajedničkom temom 'Umjetnost dijeljenja'.

Dani europske baštine, projekt koja se od 1995. održava u Hrvatskoj, povezuje većinu članica Vijeća Europe, a ove godine posebno je bogat, s obzirom na to da se tijekom cijele godine obilježava Europska godina kulturne baštine koju je proglasio Europski parlament,  rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavljujući manifestaciju.

Ministrica smatra bitnim to što se kroz Dane, u koje su se uključile mnogobrojne institucije, udruge, pojedinci i obrazovne ustanove, stavlja reflektor na rad u baštinskim institucijama koji je često nevidljiv i slabo poznat javnosti.

Tijekom ovog mjeseca, ali i cijele godine institucije se otvaraju i trudimo se što više uključiti djecu i mlade, staviti naglasak na različite obrazovne projekte koje baštinske institucije organiziraju kako bismo im ugradili svijest zašto je baština važna,  ustvrdila je ministrica Obuljen Koržinek.

Podsjetila je i na to da je fokus Ministarstva u ovom mandatu u djelovanju konzervatorske službe istaknuti prioritete puno veće transparentnosti rada i da se procedure, ekspertize, postupanja prilagode potrebama današnjeg vremena.

U zadnje dvije godine izrazito smo povećali i povlačenje sredstava Europske unije u baštinske projekte, a na razini Vlade već smo započeli s planiranjem financijske perspektive. Tu očekujemo da će brojne inicijative koje imaju neki svoj početak kroz ovu manifestaciji biti razvijene u projekte koje ćemo kasnije financirati, dodala je Obuljen Koržinek.

Anuška Deranja Crnokić, koordinatorica programa, rekla je kako je ovogodišnja tema 'Umjetnost dijeljenja' inspirirala mnoge sudionike koji su se uključili u program tako da je arheološka, graditeljska, nematerijalna baština predstavljena, na zanimljiv način, da privuče širu publiku, djecu i starije.

Ove godine uključili su se državni arhivi u Zagrebu, Dubrovniku, Bjelovaru Gospiću, s obzirom na to da su oni čuvari naše baštine. Otvorili su se za javnost sa zanimljivim temama vezano za kulturnu baštinu i digitalno doba, prezentirali su projekte digitalizacije,  napomenula je Deranja Crnokić izdvojivši prigodne programe Muzeja krapinskih neandertalaca i Muzeja Sinjske alke.

Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, smatra da su Dani europske baštine prilika da Ministarstvo pokaže što intenzivno financira zadnjih godina kroz programe zaštite i očuvanja kulturnih dobara, ali i mogućnost da se predstave veliki europski projekti koji su financirani sredstvima EU, a koji su naslonjeni na našu kulturnu baštinu.

Temeljem strategije Europske unije u pogledu kulturne baštine, gdje se naglašava ne samo gospodarska, nego obrazovna i društvena komponenta, Dani su prilika da prezentiramo sve što kolege unutar struke rade mimo blještavila kamera i svjetla reflektora,  istaknuo je Trupković.

Ocijenio je kako je riječ o hvalevrijednoj inicijativi koja nije samo omogućila da se ukaže na probleme s kojima se konzervatorska služba susreće svaki dan, nego se da se može pohvaliti nečime što je naslonjeno na strategiju turizma, s obzirom da većina turista dolazi zbog kulturne baštine.

U okviru Dana europske baštine tijekom rujna i listopada održat će se devedesetak različitih programa, od Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, Dana industrijske baštine u Sisku, preko predavanja, edukativnih radionica na temu izrade baštinskih predmeta i stručnih vodstva po muzejima i izložbama, do Dana židovske kulture i baštine u Čakovcu, Znanstveno-stručnog skupa 'Hrvatski povjesničari umjetnosti: Olga Maruševski (1922.-2008.)' i dodjele Nagrade Vicko Andrić.

Izložba 'U službi vizualizacije baštine - hommage fotografima Nini, Vinku, Rudiki, Živku, Miliku i Vidu' odaje počast konzervatorskoj fotografiji druge polovice 20. stoljeća, u kojoj su veliki pečat ostavili Nikola Nino Vranić, Vinko Malinarić, Rudolf Rudika Bartolović, Živko Bačić, Miljenko Miliko Mojaš Vidoslav Barac. Zahvaljujući više stotina tisuća fotografija ovjekovječena je hrvatska baština koja je do danas nestala ili se bitno promijenila.