Znate li što su tumuli?

Jesen je idealno vrijeme za boravak u prirodi - nije pretoplo niti prehladno. Mi vam predlažemo da to bude izlet na Žumberak i posjet arheološkom nalazištu Budinjak. U rujnu je ondje uvijek živo. 

Znate li da je na Žumberku u starije željezno doba bilo naselje s ekonomskom snagom stanovništva usporedivom s onom najbogatijih nalazišta na jugoistočnom alpskom prostoru. O tome svjedoče bogati nalazi tumula na lokalitetu Budinjak. No, što su to tumuli?

To je nasipana zemlja koju su nad grobove svojih pokojnika stavili ljudi koji su živjeli u starije željezno doba. To se događalo otprilike prije tri tisuće godina. Iskazujući poštovanje, ljubav svojim pokojnicima oni su za njih stvarali grobnice koje su ostale trajno vidiljive u krajoliku do danas, objašnjava arheologinja Morena Želle.

Do sada ih je pronađeno više od 140, a pretpostavlja se da je u nedalekom naselju živjelo oko 80 stanovnika. Neki od njih bili su visoko pozicionirani, pa i u smrti privilegirani. O tome svjedoči tumul 139. Kad imate nalaze isključivo sa ratničkim znamenjima, sa nekim predmetima koji apsolutno svjedoče da je čovjek bio ratnik i da je bio vrlo viskog ugleda i statusa, onda se to zove Kneževski grob, kaže Želle..
Po njemu je i interpretativna staza dobila ime. Razgledali smo je u pratnji vodiča Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje. Duga je oko 4 kilometra, lako prohodna i sastoji se od 10 točaka. Na njoj, bez brige, nema otvorenih grobnica ili ljudskih ostataka. Predmeti koji su pronađeni u grobnicama danas se nalaze u Muzeju grada Zagreba, Samoborskom muzeju i Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Na Budinjaku su u tijeku radovi na Kneževskom tumulu nad kojim se gradi manji muzejski postav. On će starije željezno doba približiti posjetiteljima i obogatiti doživljaj izleta na Budinjak. S tom mišlju djelatnici Parka organizirali su i manifestaciju Tisućljeća kulinarstva, koja se već više od desetljeća održava u rujnu. Posjetitelji mogu naučiti kuhati pretpovijesna, rimska, srednjevjekovna i tradicijska žumberačka jela.

Danas ćemo na raditi pastrvu u glini, janjeći but u glini, knedlice od koprive i bob, objašnjava Stanko Gudelj, voditelj Pretpovijesne kuhinje. Očišćena riba s glavom posoli se i začini majčinom dušicom, umota u list čička, a zatim u glinu. Sličan postupak vrijedi i za janjeći but. Glineni oklopi suše se na suncu. Nakon sušenja riba i janjeći but u glini spremni su za pečenje u žaru.

Za nestrpljive ovdje nema mjesta, jer proces je dug, traje više od sata. No, rezultat je neopisiv. Treba ga kušati. Ove delicije na stolu eko - centra Budinjak od 2017. dio su Interreg projekta Europske unije Uživam tradiciju u kojem sudjeluju Hrvatska i Slovenija, a koji će do kraja 2019. raznim privlačnim programima uspostaviti kulinarsku transverzalu od Panonije do Jadrana.