Porast uzimanja lijekova protiv zgrušavanja povezan s manje moždanih udara

Sve više pacijenata s poremećajima srčanog ritma koji ih izlažu većem riziku od moždanog udara uzima svakodnevno tablete koje spriječavaju stvaranje ugrušaka i kao rezultat toga prosječno imaju manje moždanih udara, pokazuje švedska studija.

Većina moždanih udara dogodi se kad ugrušak začepi arteriju koja vodi krv u mozak. Atrijska fibrilacija, česti oblik poremećaja srčanog ritma koji se očituje povećanim brojem otkucaja tzv. treperenjem, može izazvati stvaranje takvih ugrušaka i moždani udar.

Znanstvenici su za potrebe ovog istraživanja proučili dvije skupine pacijenata s atrijskom fibrilacijom kako bi utvrdili koliko su često imali moždane udare i jesu li uzimali stariju generaciju lijekova poput varfarina ili novije generacije antikoagulansa koje imaju manji rizik izazivanja krvarenja i drugih težih komplikacija.

Znanstvenici su proučili prvu skupinu od  41.000 pacijenata 2012. prije nego štu su alternative varfarinu bile široko dostupne i utvrdili su da je 52 posto pacijenata uzimalo sredstva za spriječavanje zgrušavanja krvi. U toj skupini godišnje je 2,1 pacijent na svakih 100.000 imao moždani udar.

Potom su znanstvenici proučili drugu skupinu od više od 49.000 pacijenata u 2017. nakon što su alternativna antikoagulativna sredstva bila na raspolaganju. U toj skupini 74 posto pacijenata uzimalo je lijekove protiv zgrušavanja i godišnje je moždani udar zabilježen kod 1,17 na svakih 100.000 pacijanata.

Uvođenje nove generacije antikoagulansa pružilo je više alternativa za spriječavanje moždanog udara i fibrilacije, kazao je voditelj studije dr. Tomas Forslund s instututa Karolinska u Stockholmu.

Povećano korištenje nove generacije antikoagulansa ili varfarina u slučajevima atrijske fibrilacije kod pacijenata od kojih su mnogi stari, krhki i visoko rizični, povezano je sa smanjenim rizikom za moždani udar bez povećanja rizika za teška krvarenja, kazao je Forslund.

Kod pacijenata s atrijskom fibrilacijom električni impulsi u srcu su kaotični i stijenke pretklijetke trepere. Kao posljedica toga krv ne teče dobro u klijetke i to može voditi u stvaranje ugrušaka koji potom putuju krvnim žilama do drugih organa.

Pacijenti koji pate od atrijske fibrilacije imaju do sedam puta veći rizik od moždanog udara u odnosu na ljude bez toga poremećaja. Iako varfarin može spriječiti moždani udar njegovo dugotrajno korištenje može povećati rizik od teškog krvarenja i nepraktičan je jer zahjieva stalno vađenje krvi kako bi se utvrdilo prima li pacijent dobru dozu.

Istraživanjem je utvrđeno da, iako se poveaćala upotreba antikoagulansa, nije porastao i broj krvarenja kao komplikacije čak i među onima kod kojih je posebno visok rizika od krvarenja, pokazalo je istraživanje.

Razlog tomu je možda dijelom što je porastao broj ljudi koji uzimaju novije generacije antikoagulansa umjesto varfarina, zaključili su znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Stroke.