Novi Zakon o knjižnicama i dalje pod udarom kritika

Saborski zastupnici SDP-a Sabina Glasovac i Domagoj Hajduković ocijenili su da je Vladin prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti 'štetan za društvo', na što je i ranije upozorilo Hrvatsko knjižničarsko društvo, dok ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek odvraća da se radi o krivim interpretacijama.

Glasovac i Hajduković upozorili su da je Vladin prijedlog 'štetan za društvo' jer ne unaprjeđuje tu djelatnost i ignorantski je prema struci koja, kako kažu, i sama upozorava da taj zakon dovodi u pitanje opstojnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama te udara na standarde struke.

Hajduković  je na današnjoj konferenciji za novinare podsjetio da su ravnatelji županijskih matičnih knjižnica još 5. srpnja na sastanku zaključili da nakon javne rasprave prijedlog zakona treba odmah povući i na temelju primjedbi, izraditi potpuno novi nacrt.

Hrvatska ima jako dobro uređen sustav knjižničarske djelatnosti, ali i jako dobro ustrojen sustav stručnog usavršavanja i napredovanja, što uvažava cijela Europa. Od Ministarstva kulture očekivali smo zakon koji će udovoljiti novim izazovima i potrebama informacijskog društva i da će učiniti nešto za unaprjeđenje usluga prema korisnicima, no, ostali smo nemalo zgroženi novim prijedlogom zakona,  rekla je Glasovac i dodala je kako ne pamti kad se neka stručna zajednica na takav način ujedinila i usprotivila zakonu.

HKD: Novi prijedlog Zakona o knjižnicama štetan za razvoj društva
Taj prijedlog zakona ne pogoduje struci i hrvatskoj javnosti, a pitanje je kome se pogoduje takvim zakonom, na čiju ruku se ide i zašto. Ako novim prijedlogom zakona više nije potrebno zadovoljiti uvjet stručnog ispita za ravnatelja, pitamo se je li plan HDZ-a da ozakoni nedavno postavljanje vodoinstalatera na čelo knjižnice u Senju. Ako je to intencija, može ih biti sram,  rekla je Glasovac.

Postavljeno je i pitanje zašto se otvara prostor za privatizaciju knjižničarske djelatnosti, odnosno zašto se omogućuje da ta djelatnost, koja je neprofitabilna, više ne mora biti javna ustanova, nego može biti i trgovačko društvo, a svi znaju da je njima u interesu ostvarivati profit, a Glasovac dodaje da je to pogodovanje interesnim skupinama.

SDP-ova zastupnica također je izvijestila kako je pitala ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak zašto je, svjesna činjenice da sveučilišne i školske knjižnice unutar sustava obrazovanja čine 70 posto svih knjižnica, taj posao prepustila Ministarstvu kulture, na što je, kaže, dobila odgovor da prema novom zakonu izdavači više neće biti dužni dostavljati po jedan besplatan primjerak svih udžbenika u svih 6 sveučilišnih knjižnica.

Studentima i znanstvenicima su ti besplatni primjerci često bili jedini izvor literature, a to im ubuduće više neće biti dostupno,  rekla je Glasovacte ocijenila da se tako udara na standard knjižnica, ali i studenata.

Od Ministarstva kulture očekujemo da do drugog čitanja sjedne za stol s predstavnicima struke i kreira zakon koji će zaštiti sustav knjižnica da bude javno dobro na usluzi svim građanima pod jednakim uvjetima, te da zaštiti struku,  poručila je Glasovac.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je, pak, početkom tjedna da nije točno da struka nije konzultirana u pripremi prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ocijenivši kako su bojazni Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) vezane uz posljedice toga zakona posljedica krive interpretacije njegovih odredbi: Nije istina da nisu konzultirani, upravo suprotno,  rekla je ministrica.

Hrvatsko knjižničarsko društvo ustvrdilo je, naime, da je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, koje je Ministarstvo kulture uputilo u saborsku proceduru, štetan za razvoj društva, te da dovodi u pitanje budućnost knjižnica ne samo kao javnih ustanova već i kao dijela obrazovnog sustava. Tvrde kako u oblikovanje konačnog prijedloga Zakona nije bila uključena struka, koja je tijekom e-Savjetovanja istaknula gotovo dvije tisuće šesto primjedbi, koje su većinom 'odbijene bez valjanog pravnog obrazloženja'.

Ministrica Obuljen Koržinek rekla je kako je najveći broj primjedbi koje nisu bile u suprotnosti s drugim zakonima usvojen, a tvrdnje HKD-a vezane uz primjedbe koje nisu usvojene ocijenila je rezultatom pogrešne interpretacije.

Ponajprije se osvrnula na prijedlog Zakona koji predviđa osnivanje privatnih knjižnica: Pitanje toga da privatna osoba može osnovati knjižnicu potpuno je krivo interpretirana. Potpuna je besmislica da bi to bile knjižnice na kojima bi netko ostvarivao profit,  rekla je ministrica i dodala: Naime, ako se na takav način može osnovati kazalište, onda zakon mora predviđati istu stvar i kad je u pitanju muzej, arhiv ili knjižnica - ne možete ograničiti nekome tko bi želio pokrenuti takvu djelatnost da je može pokrenuti samo kao ustanovu,  pojasnila je.

Potpuno krivom nazvala je i interpretaciju da je taj Zakon u koliziji sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, te da će omogućiti osnivačima škola i visokoškolskih ustanova da zaobiđu obavezu osnivanja knjižnica u vlastitu sastavu. Kriterije za osnivanje i djelovanje osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova uređuje sustav znanosti i obrazovanja, istaknula je, a taj članak obuhvaća i cijelu vertikalu obrazovanja.

Već postoji situacija da na nekim fakultetima postoje knjižnice, dok na nekom drugom fakultetu imate sveučilišnu knjižnicu ili se ugovorom postojeća znanstvena knjižnica spojila sa sveučilišnom. Mi jednostavno otvaramo mogućnost da se to može riješiti ugovorom,  pojasnila je ministrica kulture.

Na tvrdnju HKD-a da ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti neće morati biti knjižničarske struke, ministrica Obuljen Koržinek uzvratila je tvrdnjom kako je to potpuna neistina: Ne znam uopće kako su to iščitali, ne znam iz čega to proizlazi pa to ne mogu niti komentirati,  kazala je.

Potpuno je jasno da za ravnateljsko mjesto konkuriraju osobe koje imaju knjižničarsko zvanje, ali u slučaju da takve osobe nema, ravnateljem knjižnice može postati osoba koja ima određeno obrazovanje i iskustvo u rukovođenju nekom kulturnom institucijom,  poručila je ministrica kulture.

Ministrica je također napomenula kako je prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti upućen tek na prvo čitanje, a između prvog i drugog čitanja održat će se konzultacije sa svim dionicima, koje su već dogovorene.