Kako očuvati srce?

Tuga ga može slomiti, brzo je poput munje, teži od 200 -450 grama, prosječno otkuca sto tisuća dnevno i brže kuca ženama nego muškarcima. Naravno, riječ je o našem najvažnijem organu u tijelu – srcu.

Naše srce impresivan je organ čiju važnost ne treba posebno naglašavati. Nažalost, u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti još uvijek vodeći uzrok oboljenja, ali i smrti. Ipak, brojni su načini na koje možemo očuvati zdravlje srca i prevenirati moguća oboljenja. Prvi korak u tome je edukacija.

Najvažnije je da edukacija kreće od rane dobi i da bude sustavna, naravno odnosi se na zdrave stilove života, prehranu izbjegavanje rizičnih čimbenika kao što su pušenje, alkohol i naravno, tu je i uvođenje tjelesne aktivnosti, savjetuje doktorica Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, NZJZ "Dr. Andrija Štampar".

Ovi savjeti većinom su poznati svima, ali postoje neki čimbenici na koje također treba obratiti pozornost želimo li sačuvati naše srce. Jedan od njih je kvalitetan i dovoljan san – tijekom sna, naše tijelo luči hormon melatonin koji štiti od kardiovaskularnih bolesti.

O novim oblicima liječenja bolesti srca govorio je kardiolog doc. dr. sc. Joško Bulum.



Kada ne spavamo dovoljno, događa se suprotan efekt. Istraživanja pokazuju da ljudi koji rade u noćnim smjenama, skloniji su obolijevanju od kardiovaskularnih bolesti i tumora, što je posebnije izraženo kod žena. Nedovoljno sati sna, utječe i na debljinu koja je itekako povezana s bolestima srca.

Ljudi koji nedovoljno spavaju, možda pogrešno misle da će biti mršaviji. Ne, bit će deblji. Poremetit će se njihov metabolizam. Znači, osam sati sna za žene, muškarci mogu i sedam, kaže doktorica Puljak.

Jedan od savjeta za naše zdravije srce, svakako je i manji unos soli, što Hrvatima, čini se, posebno teško pada. Sol je podsjetimo, uzrok hipertenzije, a hipertenzija je pak jedan od uzroka bolesti srca.

Jedna od najvažnijih stavki za cjelokupno zdravlje, a tako i naše srce, svakako je i tjelesna aktivnost. Preporučuju se aerobne aktivnosti - svi oblici hodanja, planinarenje, nordijsko hodanje, hodanje, plivanje. A vježbanje je svakako dobro i za naše mentalno zdravlje. Stres je štetan za naše srce, stoga stručnjaci preporučuju i sljedeće – smijeh! Ne kaže se uzalud da je smijeh lijek.

Znamo da kada smo sretni i raspoloženi, luči se hormon sreće koji nam pomaže naravno, i u tjelesnoj aktivnosti, da budemo opušteni i u jednoj opuštenoj atmosferi što dovodi do dobrobiti za naš krvožilni sustav, kaže kineziolog Hrvoje Radašević.

Sve navedeno, uspješna je formula za zdravlje našeg najvažnijeg organa. Zanimljivosti radi, naše srce prosječno otkuca 100 000 puta dnevno te 2,5 milijardi puta tijekom života. Isplati ga se čuvati, zar ne?