Utječe li jesen na naše zdravlje?

Dani nam postaju sve kraći, a s prvim tmurnim jutrima nije neobična pojava umora, neraspoloženja i manjka energije. Utjecaj je to jeseni na naše endokrini, živčani i probavni sustav, saznajte kako se prehranom i korisnim savjetima boriti protiv jesenskog bluesa.

Ljeto je iza nas – mnogima najdraže godišnje doba. Djeca ga vole zbog silnog slobodnog vremena za druženje, igru i zabavu. Odraslima je također omiljeno zbog godišnjih odmora, ljetovanja i dugih dana. Iz tih razloga, povratak u stvarnost i obveze može biti stresan i potaknuti takozvanu jesensku depresiju.

Treba razlikovati depresiju kao bolest i depresiju kao stanje. Depresija kao bolest je kronična stvar, nešto što traje, nešto što je duboko, nešto što zahtijeva farmakoterapiju. I definitivno treba potražiti stručnu pomoć. Za razliku od depresije kao stanja koja se najčešće javi akutno kod nekih ljudi pri određenim promjenama, objašnjava profesor psihologije Boris Blažinić.

Također napominje da jesen u mnogima evocira sjećanja na djetinjstvo kada je rujan označavao veliku promjenu iz bezbrižnosti u stres školskih obaveza: Kao djeca imali smo jedan nagli prekid iz zabavnog ljeta u odlazak u škole, disciplina, sve to asocira i može izazvati osjećaj bezvoljnosti, umora, težine. Neki ljudi mogu dobiti osjećaj apatije, gubitak energije, želje, volje, postaju pasivni, povlače se.

Ne čudi stoga da se slična pojava može vidjeti i kod djece. Roditelji nerijetko postaju zbunjeni uočavajući kako je veselo i razigrano dijete postalo tmurno i pasivno.

Ta nagla promjena je nešto što bi roditelji trebali amortizirati, ne do zadnjeg dana biti na moru, pa onda uskočiti u školske klupe, nego barem tjedan dana prije dovesti dijete da bude psihofizički pripravno za nove odgovornosti i obaveze, savjetuje Blažinić.

Ako loše raspoloženje kako kod djece, tako i kod odraslih ne prolazi s vremenom i ako se pojave osjećaji beznađa, bezizlaznosti i bespomoćnosti, treba potražiti pomoć stručnjaka.

Depresija kao stanje treba se prepoznati i treba se poduzeti adekvatne akcije. Zaista bi bilo dobro što više se kretati, biti što aktivniji, ne ići liftom, nego stepenicama, do dućana ne ići autom nego se prošetati… 

Povratak u rutinu za mnoge znači da više nemaju vremena za druženja s bližnjima, a to je među ostalim, jedan od najboljih načina za izlaz iz lošeg raspoloženja.

Na loše raspoloženje s dolaskom jeseni utječu i vremenski uvjeti. Jesenske kiše, magla i sivilo, zajedno s kraćim danjim svjetlom kod nekih ljudi potiču znakove depresivnog stanja.

Smanjenjem sunčeve svjetlosti se manje vitamina D stvara u koži, a manjak vitamina D može utjecati na loše raspoloženja, otkriva nuticionistica Kristina Beljan.

S obzirom na to da D vitamin ne možemo sintetizirati iz sunčevih zraka, trebali bismo taj manjak nadoknaditi prehranom - imamo ga najviše u plavoj ribi, u žumanjku jaja i shitake gljivama, pogotovo ako su sušene na suncu jer se tako još više vitamina D stvori u njima.

Nakon ljeta većina ljudi manje pažnje obraća na prehranu, a nezdrava prehrana može također dovesti do osjećaja težine i lošeg raspoloženja. Evo što izbjegavati:

Preskakanje obroka, koje dovodi do prejedanja u kasnim noćnim satima. Netko tko ne jede doručak, navečer će se prejesti i onda će se osjećati teže. Ujutro kad se probudi, umor će biti izraženiji i možda će imati veće podočnjake i biti lošije raspoložen.

Savjeti oba naša sugovornika su da osluškujemo svoj organizam i svoje emocije. Pozitivno razmišljanje i briga o sebi put su ka pobjedi nad takozvanom jesenskom depresijom.