Hodajući kao Egipćani

Ako ste kojim slučajem ovih dana u Zagrebu primijetili neke prolaznike kako se približavaju Muzeju Mimara hodajući – kao u onom starom glazbenom hitu – poput Egipćana, postoji za to dobar razlog.

U tom muzeju, naime, upravo traje izložba koja svjedoči o dugoj povijesti hrvatske fascinacije starim Egiptom. Od strastvenih kolekcionara, hohštaplerskih putnika, hodočasnika, umjetnika, državnika – svima njima drevna je egipatska civilizacija na neki način bila inspiracija, ali kad je o starom Egiptu riječ, ne treba baš uvijek govoriti u perfektu jer faraoni i danas žive među nama.

Faraoni, posudice, staklene perlice, razglednice, filmovi, knjige, istraživanja - sve vezano za Egipat iz domaćih muzeja i privatnih zbirki sada se nalazi na jednome mjestu. Saznajemo, među ostalim, da je kardinal Stepinac godine 1937. na mjesec dana u Kairo vodio vjernike, Tito se u Egipat vraćao 17 puta, Naser se fotografirao s Andrijom Štamparom, a Ivan Meštrović, zanesen ljepotom , pisao iz Egipta razglednice svojoj prvoj supruzi Ruži. Tada više nisu bili u braku, napominje njezina pranećakinja Sabina Kaštelančić koja se bavi njihovom opsežnom prepiskom iz obiteljske arhive.

Nije bilo neobično da tridesetih godina prošloga stoljeća imućniji građani putuju do Egipta na kružnim putovanjima, poput obitelji Deutch Maceljski, industrijalaca čiji obiteljski film i pustolovine gledamo u Mimari. Kako su, pak, zagrebačke mumije iz Arheološkog muzeja stigle na rendgenski pregled u bolnicu također je zabilježeno kamerom.

Putnici iz naših krajeva u Egipat odlaze u doba renesanse, kada nastaju prve zbirke, a u 19. stoljeću broj oduševljenih egipatskom civilizacijom dramatično raste. Jedan od njih je i običan čovjek, Jakov Šašel iz Karlovca koji se bavio izradom pušaka, putovao Egiptom prije gotovo 200 godina, i oslikavao dojmove vodenim bojama. A bilo je i slavnih osoba poput Haulika ili Strossmayera.

Dva stoljeća kasnije teško bi bilo zamisliti da današnji političari i saborski zastupnici prikupljaju novac za otkup egipatske zbirke, ali posve je izvjesno, kaže autor izložbe Mladen Tomorad, da je broj egiptofila u porastu. U Hrvatskoj postoji  oko 5000 predmeta vezanih uz stari Egipat, a čak oko 1000 njih nalazi se u privatnim zbirkama.

Izložba 'Egipat u Hrvatskoj: hrvatska fascinacija starim Egiptom' u zagrebačkom Muzeju Mimara može se razgledati do 14. listopada, a što su nam o Egiptu ispričali naši sugovornici pogledajte u prilogu iz emisije Pola ure kulture koju možete pratiti srijedom na HRT1 te na multimedijskoj usluzi HRTi u svako doba: