Opusi Bergmana i Chazellea u kinu Kinoteka

Dva vanserijska filmska opusa stižu u kino Kinoteka u drugoj polovici listopada. Od 16. listopada gledamo filmove američkog wunderkinda Damiena Chazellea, a od 23. listopada, u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj na repertoar stiže Opus: Ingmar Bergman – 100 godina.

U relativno kratkoj filmskoj karijeri koja traje tek nešto više pola desetljeća američki redatelj i scenarist Damien Chazelle uspio je stvoriti prepoznatljiv filmski potpis spojivši svoje dvije velike opsesije – film i jazz, osvojiti gotovo sve najprestižnije filmske nagrade i upisati se u filmsku povijest kao najmlađi dobitnik Oscara za režiju u povijesti dodjele Akademijinih nagrada.





U Opusu Damien Chazelle gledamo njegov debitantski dugometražni film Ritam Ludila (2014.), dramu s autobiografskim elementima o opsesiji i mukotrpnom putu do glazbenog savršenstva. Priča o odnosu talentiranog bubnjara na prestižnom konzervatoriju u Manhattanu (Miles Teller) i njegovog beskrupuloznog učitelja (J. K. Simmons) osvojila je niz prestižnih nagrada, a planetarna popularnost uslijedila je nakon hit mjuzikla La La Land (2016.) s Emmom Stone i Ryanom Goslingom, koji je nagrađen s čak šest Oscara, sedam Zlatnih globusa te pet nagrada BAFTA.





Opus uključuje i najnoviji Chazelleov film Prvi čovjek (2018.), biografiju Neila Armstronga kojom je otvoren ovogodišnji Venecijanski festival.

Kino Kinoteka u listopadu se pridružuje obilježavanju 100. obljetnice rođenja Ingmara Bergmana, jednog od najvažnijih redatelja svih vremena koji je upotrebom tema, stilskih sredstava i lica stvorio prepoznatljiv filmski svemir, i čiji utjecaj daleko prelazi granice filmske umjetnosti.



Ingmar Bergman – 100 godina obuhvaća sedam ostvarenja. 23. listopada otvara ga Jesenja sonata (1978.), suptilna analiza odnosa majke, genijalne pijanistice i njezine zanema-rene kćeri s Liv Ullman i Ingrid Bergman u njezinoj posljednjoj filmskoj ulozi.



U opusu također gledamo najpoznatiji Bergmanov film, Sedmi pečat (1957.) iz kojeg je ikonička filmska partija šaha - između Viteza (Max von Sydow) i Smrti, te najutjecajniji njegov film, onirički Divlje jagode (1957.)



s Victorom Sjöströmom, velikanom iz ere švedskog nijemog filma u ulozi starog profesora koji se, predosjećajući vlastitu smrt, prisjeća djetinjstva i mladosti.



U najeksperimentalnijem Bergmanovom filmu, psihološkoj drami koja tematizira pitanja dvojništva, identiteta i ludila Persona (1966.) gledamo sjajne izvedbe redateljeve tadašnje i bivše partnerice, Liv Ulmann i Bibi Anderson.



Ljeto s Monikom (1953.), senzualna romantična drama o odbjeglim tinejdžerima, značajno je utjecala na francuske novovalovce, a dugi kadar u kojem Harriet Andersson gleda izravno u kameru Jean-Luc Godard nazvao je najtužnijim u povijesti filma.



Opus zaključuju Fanny i Alexander (1982.), autobiografski film u kojem se Bergman u priči o izmišljenoj obitelji Ekdahl prisjeća djetinjstva te



Sarabande (2003.), posljednji i prema mnogima najosobniji njegov film.

Svi filmovi prikazuju se od 20 sati.