Kako se boriti protiv stresa

Stres je danas, nažalost, jedan od najvećih čovjekovih neprijatelja. Brojne obveze, financijske poteškoće, naporni poslovi i privatne nestabilnosti nose sa sobom i neizbježne promjene koje utječu na naše zdravlje. Saznajte kako uspješno pronaći puteve i načine koji će nam pomoći u borbi protiv ovog opasnog stanja.

Stres je danas jako popularna riječ, može se čak reći da se ljudi njome pomalo razbacuju. No što je zapravo stres? On nastaje kada se od organizma zahtjeva reakcija, brzi odgovor na situaciju, a osoba ga nije u stanju dati.

Stres stavlja organizam u izvanredno stanje. Dolazi do produkcije takozvanih hormona stresa, kortizola i adrenalina koji pojačavaju neke tjelesne funkcije.

Pod utjecajem tih hormona dolazi do ubrzanog rada srca, do povišenja krvnog tlaka, ubrza se disanje, pojača se tonus muskulature, sve funkcije koje će nam pomoći da se lakše tu situaciju riješimo, objašnjava doktor Milan Mazalin, liječnik obiteljske medicine.

Normalno je da osjećaj stresa traje od nekoliko trenutaka do nekoliko tjedana. Problem nastaje kod dugotrajne izloženosti stresu jer se tada javlja takozvani kumulativni stres. Nažalost, suvremeni stil života pogoduje upravo nakupljanju stresa što može negativno utjecati na zdravlje čovjeka.

Ljudi koji su dugotrajno pod stresom imaju oslabljen imunološki sistem, osjetljiviji su na zarazne, ali i maligne bolesti, zatim kardiovaskularne bolesti, povišen tlak, češći su srčani i moždani udari, bolesti probavnog sustava kao što su čir na dvanaestercu, želucu i sl., kaže doktor Mazalin.

Stresor je neki vanjski faktor koji je osobi izvor stresa, a on je individualan za svakog od nas.
Ljubica Uvodić Vranić, prof. psihologije: Ili se netko odlučio s vama rastaviti, a vi to ne želite, ili su vas upravo napustili i sin i kćer a vi ste nekako cijeli život u njih uložili. Ili ste ostali bez posla ili ste čuli da nas uskoro uopće neće biti koliko se iseljavamo…

Prvi korak u borbi protiv stresa je spoznaja, prepoznati što je to što nas stresira: Taj koji nas ostavlja na primjer možda nas nije vrijedan, ta djeca koja su otišla, imaju svoj život, pa i mi smo otišli od svojih roditelja. Taj poslodavac koji nam je dao nogu, ma gdje će on naći ovakvu?!, podsjeća doktorica Uvodić Vranić.

Upravo ovakvo zamjenjivanje pozitivnim mislima, vježba je ne samo za otpuštanje stresa, nego i za sveukupno bolje raspoloženje. Potrebne su tri sekunde da u stres uđemo, a 20 minuta da iz njega izađemo. Profesorica  Uvodić Vranić ima vježbu koja dokazano pomaže: Počinje sa 16 dubokih udisaja, onda iza toga možemo gledati slova ili brojeve što nam je lakše i bolje. Od jedan do 16.

Za život sa što manje stresa naši sugovornici preporučuju puno smijeha, boravka na otvorenome i rekreacije, izbjegavanje alkohola i hrane koja služi za utjehu, druženje i naravno, pokušati držati svoj život pod kontrolom. Jer naše psihičko zdravlje, ono je što nema cijenu.