Što čitati? – autobiografsku lamentaciju o životu ili pet ženskih sudbina

Književna kritičarka Jagna Pogačnik ovaj tjedan preporučuje knjige 'Jesen' Karla Ovea Knausgaarda i 'Gitara od palisandra' Kristine Gavran.

Karl Ove Knausgaard: 'Jesen', Naklada Oceanmore

Norveška književna zvijezda Karl Ove Knausgaard, autor monumentalne šestotomne 'Moje borbe' koja je samo u Norveškoj prodana u više od pola milijuna primjeraka i smatra se najznačajnijim djelom skandinavske književnosti 21. stoljeća, napisao je i autobiografsku kvadrilogiju 'Enciklopedija godišnjih doba/Kvartet sezona' čiji je prvi dio 'Jesen', intimna sentimentalna lamentacija o životu upućena nerođenoj kćeri.

U 'Mojoj borbi' autor je bio fokusiran na sebe; odnos prema djeci, prijateljima, braku, razmišljanja o životu i smrti, umjetnosti, književnosti - bolno preispitivanje vlastite uloge u životu. I ovo su intimni zapisi o svakodnevnom životu s trudnom ženom i troje male djece u ruralnoj Švedskoj tijekom jedne jeseni, nadahnuti tekstovi prožeti sjećanjima iz djetinjstva.

Navečer se povlači u kolibu na suprotnoj strani imanja i promatra i piše o bilo čemu što mu je tog trenutka ili dana privuklo pažnju. No, ovdje je usmjerenost prema van, trenutačnoj opipljivoj stvarnosti. Neka je to vrsta osobne enciklopedije svijeta posvećena njegovom četvrtom nerođenom djetetu - kćeri.

Ništa ne uzmiče autorovoj pozornosti, čak ni ono naizgled posve nebitno: sadržaj svakodnevnoga života pogonsko je gorivo Knausgaardove umjetnosti. Donosi zapise o predmetima: čizmama, plastičnim vrećicama, ali i o konceptima ljubavi, boli, seksa, rata, tijelu, životinjama...

Počinjući s pismom nerođenoj kćeri, Knausgaard u knjizi nudi tankoćutni pogled na začetak jedinstvene i dragocjene povezanosti roditelja i djeteta, polako uvodeći kćer u svijet koji je okružuje, a kojega će uskoro i sama postati dio - želi za nju zabilježiti svijet kakav je sad.

Istovremeno je svjestan kako je to besmislen posao jer će ona sve to vidjeti na svoj način, a također je svjestan  kako to čini prije svega zbog sebe. Obitelj postavlja kao ishodište svih odnosa kroz koje gledamo svijet, a kroz 60 kratkih proznih zapisa/ eseja Knausgaard se pokazuje kao posebno nadaren pisac koji nas fotografskom neposrednošću navodi da svijet gledamo na nove i nepredvidljive načine.

Kristina Gavran: 'Gitara od palisandra', Disput

Kristina Gavran je diplomirana dramaturginja, autorica nekoliko dramskih tekstova, od kojih je 'Spremni' nagrađen prvom nagradom Marin Držić i praizveden u Zagrebačkom kazalištu mladih. Tijekom studiranja je otputovala na stipendiju u Birmingham, a danas živi u Engleskoj i radi kao dramaturginja.

'Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu' knjiga je u kojoj se poigrala žanrom putopisa i već se tada snalazila u višeglasju, uspjevši prezentirati vrlo šaroliku galeriju likova te usput progovoriti mnogo toga o ljudskim snovima, porazima, čežnjama, nadama i propustima.

Njezin prvi roman 'Gitara od palisandra' ima jaku crvenu nit koja povezuje prozni tekst u cjelinu, motiv gitare (koja je ujedno i glavni lik) oko kojega se pletu sudbine njezinih junakinja. Povezuje prošlosti i sadašnjosti, bajke i realističke priče, mit i stvarnost.

Univerzalnost romana održava se u pričama iz života ljudi koji su živjeli bilo kad i bilo gdje, svjedočeći kako strast, ljubav, nemir, prkos, senzibilnost, talent ne poznaju nikakve granice, nego su zapisane duboko u ljudskoj biti.

Pet ženskih sudbina udaljeno je stoljećima, svaka je u svome svijetu i u svojoj priči, no na kraju će biti povezane u priču o vezama koje se pružaju među stoljećima, ponekad povezane nevidljivim nitima, a ponekad - gitarom.

Prvi dio prasvijet govori o pripadnici šumskog plemena nomada, koja je ogoljena za promatranje, otkrivanje i prapočetak koji se manifestira sjemenkom i njezinim klijanjem. Drugi dio vodi nas u bajkovitu šumu gdje upoznajemo ženu koja ruši pravila i iznosi zabranjeno drvo iz šume.

Treći dio posvećen je ženi koja dolazi u nepoznato mjesto i upoznaje majstora koji izrađuje gitaru, četvrti dio je priča o muzi i ljubavnici mnogih umjetnika, pa tako i glazbenika, gitariste i skladatelja koji pati od kreativne krize, a peti dio otkriva nam suvremenu gitaristicu suočenu s trudnoćom, krizom i koncertom na posebnoj gitari, te izvedbom posebnog djela što daje smisao postupcima drugih junakinja.

Kristina Gavran piše kao da sklada, plete mrežu riječi i događaja, pazi na tempo i lajt-motive i uspijeva postići efekte suptilnim izvođačkim nijansiranjem.