Moždani udar – što trebamo znati?

Moždani udar vodeći je uzrok invaliditeta u Hrvatskoj, prvi uzrok smrtnosti i vodeći uzrok demencije. Hitno je to stanje koje zahtijeva i hitne medicinske intervencije. Osvijestiti ovaj problem, prepoznati simptome i utjecati na rizične čimbenike, preduvjet je prevencije pojave moždanog udara.

Rastući zdravstveni problem, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, moždani je udar, stanje koje nastaje kada je dotok krvi u mozak smanjen ili prekinut i gdje moždane stanice u roku nekoliko minuta počinju odumirati.

Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta u Hrvatskoj, ali i drugi uzrok smrtnost u Hrvatskoj. Čak trećina pacijenata, unatoč svoj terapiji koju mi pružamo, trećinu pacijenata gubimo, kaže prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Sestre Milosrdnice.

Od moždanog udara, nastavlja profesorica Vanja, godišnje oboli oko 16 do 18 tisuća pacijenata. Od toga jedna trećina umire, znači oko 6-7 tisuća pacijenata, trećina se djelomično oporavi, a samo jedna trećina ostaje radno aktivna nakon moždanog udara.

Nagla otupljenost tijela, posebice jedne strane, poteškoće s govorom, jaka glavobolja – sve su to simptomi koji ukazuju na ovu nemilosrdnu bolest.

Moždani se udar dijeli na dvije skupine –hemoragijski i ishemijski moždani udar koji zahvaća čak 85% oboljelih. Evo kako ih razlikovati: Ishemijski najčešće nastaje kada se začepi krvna žila. Brojni su razlozi, najčešće ateroskleroza, nakupine za krvnim žilama za vrijeme fibrilacije atrija kada je poremećen srčani ritam, začepi se važna krvna žila u mogu, taj dio ostaje bez kisika, nastaje deficit. Kod hemoragijskih, to su male krvne žile koje puknu, razlije se krv i nastaje to krvarenje.

Pravovremena je reakcija tu izuzetno bitna. Kod ishemijskog moždanog udara, primjenjuju se intervencijske hitne terapije. Kod bolesnika kod kojih nije moguće izvesti trombektomiju, primjenjuje se terapija lijekovima koji imaju mogućnost svojim djelovanjem otopiti krvni ugrušak u žili i na taj način kemijski ga otope i omoguće protok krvne žile. Tako je moguće spasiti dio mozga ugrožen nestankom arterijske krvi.

Moždani udar češće pogađa muškarce nego žene, javlja se u starijoj životnoj dobi, a i genetika igra važnu ulogu.