Preuređena Kazališna kavana: novo ruho i vraćanje 'starog duha'

Zagrebačka Kazališna kavana, popularni Kavkaz, nakon više godina ponovno otvara svoja vrata, preuređena i s ciljem da vrati nekadašnju reputaciju kulturne oaze u samom središtu Zagreba.

Kavkazovu 120 godina dugu povijest obilježila je povezanost s kulturom, ondje su se okupljali mnogi umjetnici i intelektualci, s obzirom na blizinu Hrvatskog narodnog kazališta velikim dijelom ugledni kazalištarci i pisci, Matoš, Ujević, Šimić, Krleža, a osamdesetih godina bio je dio legendarnog novovalnog trokuta Kavkaz Zvečka Blato.

Novi vlasnik Kazališne kavane je zagrebački poduzetnik Tomislav Rajić, a novo ruho dala mu je arhitektica Mirta Mujačić Đaković, u suradnji s kolegicom Nikom Fatović. Kavkaz se svečano otvara 30. listopada, a dan prije novinarima je predstavljen njegov novi-stari koncept.

Mujačić Đaković je tom prigodom objasnila kako je, kada se pred njom našao projekt iz 1996. godine, kojim se Kavkaz iz Richterovog promijenio u neki sasvim drugi projekt, bilo jasno da mora krenuti od samog početka. Zatekli su prostor u koji je trebalo puno ulagati i pokušati vratiti zaboravljena arhitektonska rješenja iz prošlosti, u čemu joj je pomoglo istraživanje u arhivima Grada Zagreba, HAZU-a, HNK. Korišteni su drvo, mramor, željezo, staklo, mesing, vraćena su sva tri ulaza u objekt iz izvornih nacrta, povećana je visina vrata u skladu s omjerima gornjih otvora na fasadi, šank je pozicioniran tako da obilazi centralni dio.

U skladu s tradicijom, petstotinjak četvornih metara velik interijer obilježava poveznica s kazalištem, od izloženih kostima iz predstava do plakata i citata na zidovima. Na samom ulazu na stropu rukopis je Vatroslava Lisinskog, a ista se priča nastavlja kroz cijeli prostor.

Osim obnove prostora, koji sada funkcionira na tri etaže, ideja je bila vratiti kavani nekadašnji duh. Prostoru je trebalo udahnuti dušu i vratiti kulturološki značaj i tradiciju kakvu pamte generacije, istaknula je Mujačić Đaković.

Izrazila je nadu da će se ljudi ponovno sastajati u kavani prije ili nakon predstava, ali i da će mladi Kavkaz prepoznati kao mjesto drugačije od većine onoga što se nudi u Zagrebu.

Kostimografkinja Dženisa Pecotić, koja je s detaljima koji podsjećaju na kazališni zastor kreirala i službene odore konobara, kaže da je jedina u timu koja se i sjeća druženja sedamdesetih u Kavkazu. Drago mi je da se prepoznala važnost kazališta u Kazališnoj kavani, priredili smo prostor gdje ćemo ugostiti kazališne umjetnike i izlagati kazališne artefakte, rekla je.

Radilo se u suradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode, a za vizualni identitet bio je zadužen stručni tim agencije Kuharić Matoš, koji je dizajnirao i novi logo kavane.