Oprezni optimizam na arhitektonskoj sceni

Ovogodišnji Zagrebački salon, koji je od 4. do 25. listopada održan u Pučkom otvorenom sveučilištu, bio je posvećen arhitekturi i urbanim procesima koji su obilježili desetljeće. Posljednjih je deset godina proteklo u znaku krize.

Godine 2008. svijet je doživio krah financijskog tržišta, a 2018. graditeljstvo u Hrvatskoj se budi. Arhitektonska struka ulazi u novu dekadu s opreznim optimizmom. 53. Zagrebački salon trenutak je refleksije vođen pitanjima je li nakon deset godina kriza doista iza nas, čemu nas je podučila i što možemo očekivati u sljedećem desetljeću.

Tradicionalna priredba vizualnog stvaralaštva, dizajna i arhitekture 53. Zagrebački salon, posvećena ove godine arhitekturi i urbanizmu, zatvorena je prošli tjedan dodjelom nagrada.

Među 14 nominiranih radova Velika nagrada Salona pripala je dvojnom projektu nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci autora Dinka Peračića te hrvatskom nastupu na 15. venecijanskom bijenalu kustosa Dinka Peračića te autora Mirande Veljačić, Slavena Tolja i Emine Višnić.

U obrazloženju koje je pročitala članica ocjenjivačkom tima Ana Džokić kaže se da se u realizaciji riječkoj muzeja ne gradi objekt nego disciplinarna i društvena paradigma sažeta u borbenom metodološkom geslu To trebamo - to radimo. Financijski neodrživ arhitektonski artefakt zamijenjen je onim što autor projekta naziva muzej u nastajanju,  rekla je Ana Džokić.

Nagradu za mladog autora do 35 godina dobila je Mirna Udovičić za diplomski rad Revitalizacija kulturnog centra u Dubravi. Umjesto inzistiranja na monumentalnosti autorica se odlučuje za pragmatični utopizam koji revitalizaciju približava izvornoj progresivnosti,  kaže se u obrazloženju koje je pročitala potpredsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) Ana Dana Beroš.

Pogledajte uvodne minute emisije Pravac na treću, koju možete pratiti nedjeljom na HRT3 te na multimedijskoj usluzu HRTi: