Kaptolska kurija u Sesvetama

Koliko zanimljivih povijesnih slojeva može kriti jedna zgrada, otkriva izložba postavljena u Muzeju Prigorja u Sesvetama koju možete posjetiti do 31. siječnja sljedeće godine.

Uskoro prolazimo kroz Sesvete, u kojima je lijevo velika crkva s dva zvonika. Desno je lijepa jednokatnica a mjesto ima rasute kuće s vrtovima. Sličnim krajolikom dolazimo ubrzo do Popovca, gdje smo promijenili konje. Tako je 1818. o putovanju kroz Sesvete pisao austrijski car Franjo I.

Lijepa jednokatnica koju je uočio bila je kurija. Zagrebački kaptol podigao ju je 1784., kao sjedište svoga feudalnog posjeda. Uz nju bio je gospodarski sklop koji su činili: vrt, staje, štagalj, kotac, ledenica, zdenac. No već dvadeset godina nakon izgradnje Kaptol je počinje iznajmljivati ugostiteljima i cijelo stoljeće ovdje se nalazi oštarija - mjesto za okrepu i prenoćište putnika.

Nakon dolaska željeznice i otvaranja tvornice mesnih prerađevina, Sesvete pomalo mijenjaju lice. 1907. Kaptol prodaje kuriju općini, a 1977. u nju useljava Muzej Prigorja. No kurija kao i Sesvete imaju i stariju povijest.

Prvi fenomen je trgovište, opidum. Naime, kralj Matija Korvin je u 15. stoljeću dodjelio Zagrebačkom kaptolu kraljevski privilegij da se mogu održavati sajmovi. Jako malo ljudi zna da današnji sesvetski sajam vuče korijene iz srednjega vijeka, 15. stoljeća.

Drugi fenomen, koji prvi put otkriva ova izložba, sesvetski je zemljano-drveni kaštel iz 15. stoljeća. Služio je Zagrebačkom kaptolu za obranu od Turaka, a zvonik crkve imao je funkciju stražarskog tornja. Nakon prestanka opasnosti, kaštel polako nestaje.

Treći fenomen su svakako prometnice. Od rimskoga doba do danas one su žila kucavica ovoga kraja i snažno su definirale razvoj Sesveta. Kuriozitet ove izložbe je miljokaz, jedini sačuvani na području grada Zagreba.

Taj miljokaz potiče sa ceste Karlovac - Zagreb-Sesvete-Varaždin-Beč. Ta cesta je izgrađena sredinom 18. stoljeća, kaže Damir Fofić, autor izložbe Kaptolska kuriija u Sesvetama.

Toliko vrijednih povijesnih otkrića, zanimljivih muzejskih priča i 40 godina postojanja, Muzeju Prigorja nažalost dosad nije donijelo rješenje problema prostora. Vjerovali ili ne, muzej nema stalni postav!

Morena Želle, ravnateljica muzeja Prigorja: Muzej je sretan što djeluje u zaštičenoj zgradi, no računa da bi se mogli proširiti na kaptolski posjed. Kaptolski prostor u središtu Sesveta jedan je od rijetkih i najboljih primjera srednjovjekovjekovnog urbanizma i mislim da ne samo da imamo privilegij već i dužnost očuvati nešto od te prostorne baštine za naše buduće naraštaje. Što prikladnije doli muzejski sadržaj.

Izrađena je muzeološka koncepcija, idejno rješenje adaptacije kurije i izgradnje nove dvorišne zgrade te trga. Tako bi Sesvete dobile suvremen muzej, u kojem bi posjetitelji mogli upoznati povijest ovoga kraja, a sesvečani gradski trg koji već odavno zaslužuju.