Slovimo glagoljicom

Uglata ili hrvatska glagoljica stoljećima je bila jedan od stožernih simbola hrvatskog kulturnog identiteta. U Europskoj godini kulturne baštine tom je pismu posvećena velika izložba "Hrvatska glagoljica" u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

I dok prelistavamo posebno tiskanu, veliku glagoljašku početnicu iz 16. stoljeća, izložba otvara bogatstvo našega najstarijeg pisma, na kojemu su stoljećima nastajala najvrjednija djela. Najstariji hrvatski epigrafski spomenici, poput Bašćanske ploče iz 12. stoljeća, rukopisna i tiskana djela govore o razvoju glagoljice, o teorijama o njezinu postanku, o vještini glagoljaških pisara.

Kada su braća Ćiril i Metod prevela na slavenski jezik evanđelje, kasnije i Sveto pismo, mi smo ušli u krug onih naroda koji imaju Bibliju kao temelj svoje kulture. Mi smo jedini održali glagoljicu, drugi su prihvatli takozvanu ćirilicu, a mi smo ostali čvrsto vezani za tu tradiciju i ona nas je držala uspravnim. Glagoljica jest naš najsjajniji, najljepši i najosobniji nacionalni identitet, poručio je akademik Josip Bratulić.

Autor izložbe Sandi Antonac pak smatra kako je ona mistična: jednako je i toliko intrigantna, a i nevjerojatna je priča oko nje, da ja ne vidim razloga da nešto drugo bude nacionalni brend nego glagoljica.

Jedan od ciljeva izložbe bio je približiti glagoljicu mladim generacijama suvremenim prezentacijskim tehnikama.

Pod sloganom "Slovimo glagoljicom", ova izložba skreće pozornost na opstojnost glagoljice i njezino promicanje kao čuvarice našeg identiteta i kulture.