'U našim se krajevima i prije 3500 godina dobro jelo'

Gradovi pod morem bude maštu i otkrivaju nove puteve podmorja - daleko, duboko. U drevnom gradu pod morem, nedaleko otočića Ričula u Pašmanskom kanalu arheolozi su pronašli koštice maslina.

Dobra riba, da bi bila još bolja, mora plivati tri puta - u moru, ulju i vinu. Dakako, kvalitetnom domaćem ulju. Tako je bilo gotovo oduvijek.

"Zajednica koja je ovdje živjela prije tri i po tisuće godina, baš je dobro jela i sve je bilo iz ekološkog uzgoja, mesa im nije nedostajalo, o čemu svjedoče brojne kosti domaćih životinja, imali su i kruha, o čemu govore žrnjevi koji su služili za mljevenje žitarica. Sama činjenica da su bili smješteni uz more, govori o tome da su dobar dio prehrane dobivali iz toga golemoga plavetnila, a sada smo u njemu otkrili koštice maslina, najstarije tragove maslinarstva na području hrvatskoga Jadrana", priča doc .dr. sc. Mato Ilkić sa Sveučilišta u Zadru, voditelj arheoloških istraživanja.

Prije nekoliko godina, kad je otkriven drevni podvodni grad, otkriveno je tek nekoliko plodova, no ovaj put, plodova ima u velikim količinama, pa je moguće otkriti i puno više. "Znači, unutar arheološkog sloja, pronašli smo više stotina koštica maslina, i to je sada, budući da imamo više karbonskih datuma, i datira u 1400 godinu prije Krista, plus, minus 30-ak godina, ali to je to razdoblje. Tako da praktički imamo dokaz o najstarijem maslinartvu zasada", rekao je  doc. dr. sc. Mate Parica sa Sveučilita u Zadru, zamjenik voditelja istraživanja.

Drevni grad živio je nekad punim životom, u prvom redu do mora, građen tadašnjom modernom arhitekturom. "Lokalitet je ustvari jedno naselje koje je bilo na jednom plićalu, i oni su uz pomoć kamenih pilona i kamenih nasipa, su ga stalno širili i imamo očuvanu arhitekturu nekakvih komunikacija po naselju, imamo jako puno popločanja, znači podne površine, i u ovogodišnjim istraživanjima smo pronašli temelj velikog bedema koji je štitio naselje od prodora s kopna", dodaje Parica.

Arheologe očekuju nova otkrića, moguće je kako plodovi pronađeni pod morem, još uvijek žive. "A što se samih maslina tiče, one će, njih će obraditi prof. Benčić s agronomskog Fakulteta, koji će uz pomoć skeniranja koštica, i još nekih metoda, pokušati otkriti sortu i budući da imaju bazu podataka sorti s ovog područja, možda ta sorta postoji još i danas u ovim lokalnim maslinicima", ističe Parica. 

Možda i višnja, koja je tada bila, omiljeno voće, a možda i omiljeni napitak, poput nekog drevnog maraschina ili cheriya.