Bacamo trećinu hrane svaki tjedan

Dio građana danas jedva namaknu novac za osnovne obroke. S druge strane sve više hrane bacamo. Iznenađuje činjenica da se u Hrvatskoj na godinu baci četiristo tisuća tona prehrambenih proizvoda. I dok se u nekim zemljama otvaraju trgovine s hranom kojoj je istekao rok, mi smo i dalje skloni baciti namirnice koje se još mogu jesti.

Čak trećina kupljene hrane, procjenjuje se, završi u smeću, i to zbog krive procjene ukućnana o njezinoj kvaliteti. Kako bi se stalo na kraj bacanju hrane, sve je više outleta u kojima možete kupiti prehrambeni proizvod kojemu rok uskoro istječe ili je proizvodni višak po povoljnijoj cijeni. Najtraženiji su meso, suhomesnati i mliječni proizvodi.

Trgovci hrani kojoj uskoro istječe rok također snize cijenu; ako se roba ne proda, vraćaju je proizvođaču i dobavljaču ili je, kako kažu, zbrinjavaju na adekvatan način.

Inače, prema hrvatskim zakonima, sva hrana kojoj je prošao rok trajanja mora se uništiti. Ona koja je podložna mikrobiološkom kvarenju ne smije se konzumirati nakon isteka roka trajanja, a bez obzira na stvarnu valjanost, proizvođači su dužni s polica povući hranu kojoj je prošao rok trajanja.

Prije tri godine donesen je pravilnik o ukidanju PDV-a na doniranu hranu. Očekivalo se da će se napuniti police socijalnih samoposluga - ali to se nije dogodilo. Hrana se i dalje baca. Najviše u Nizozemskoj, čak 541 kilogram po stanovniku godišnje. Europa planira do 2050. prepoloviti količinu bačene hrane. Procjenjuje se da svaka peta osoba u Hrvatskoj ne može podmiriti osnovne životne troškove. Njihov broj, na žalost, raste iz dana u dan.