Kako izbjeći enteroviroze?

Pratnja sparnim ljetnim danima, neželjene su enteroviroze – česta virusna zarazna oboljenja koja najčešće pogađaju djecu, budući da vrebaju u kolektivima i na bazenima. Kako izbjeći enteroviroze i koliku važnost ima higijena u prevenciji?

Kao što biljkama, životinjama pa i ljudima više odgovaraju ovi ili oni životni uvjeti, tako je i s raznim mikroorganizmima. Toplo vrijeme tako odgovara enterovirusima – vrsti koja napada najčešće djecu.

Enterovirusi su prepoznati diljem svijeta, a viroze uzrokuju najčešće u mjestima umjerene klime. Razlikuje ih se sedamdesetak vrsta, uzrokuju veliki broj bolesti – od blagih do životno ugrožavajućih.

Ono što ljudi krivo doživljavaju je da to enterovirus znači da je riječ o infekciji probavnog sustava i da je neposredna posljedica te infekcije proljev. Osoba koja se zarazi enterovirusom može imati mekše stolice, ali proljev nikada ne dominira kliničkom slikom, objašnjava prof. dr. sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece KB Dr. F. Mihaljević.

Simptomi ovise o tipu enterovirusa kojim se osoba zarazila. Visoka temperatura, povraćanje, proljev, glavobolja, bolovi u mišićima samo su neki od njih.

Postoje neke enterovirusne bolesti koje imaju tipičnu kliničku sliku. Jedna od njih je bolest šaka, stopala i usta. Ona spada u enterovirusne bolesti koje su karakterizirane osipom. Te promjene su prisutne na koži trupa i ekstremiteta, ali i oko usta, i u usnoj šupljini.

Enteroviroze spadaju u bolesti prljavih ruku. To su fekooralne bolesti kod kojih se uzročnik izlučuje stolicom, a s osobe na osobu prenosi se bliskim kontaktom, dodirom. Prevencija podrazumijeva dobre higijenske navike.

Iva Butić, spec. med. mikrobiologije s parazitologijom, KB Dr. Fran Mihaljević savjetuje: Ruke moramo prati kada dođemo kući nakon što smo se vozili u tramvaju, dirali sve okolo, znači na rukama smo prenijeli bakterije koje onda kod kuće ostavljamo u lavabou. Također ruke moramo prati naravno nakon obavljanja nužde.

Neke enteroviroze mogu uzrokovati respiratorne simptome i tada se uzročnik može širiti i kapljičnim putem.

Kod djece su enteroviroze češće jer ona velik dio vremena provode u kolektivima, pa je samim time i veća mogućnost zaraze. Osim toga, mala djeca još nemaju razvijene navike higijene. S obzirom na to da je riječ o virusnoj bolesti, mogućnosti liječenja su ograničene, stoga se u većini slučajeva liječi simptomatski.

Bolesnici koji imaju glavobolju dobiju analgetike, koji imaju vrućicu dobiju lijekove za snižavanje temperature, oni koji ne mogu uzimati hranu, dobivaju infuziju, parenteralnu prehranu.

Enterovirusi vrebaju u morskim plićacima, na bazenima, u kolektivima… Najčešće žrtve enterovirusa su djeca od 4 do 14 godina. Iako klinička slika može imati razne varijacije, većina ovih viroza prođe sama od sebe uz puno odmora.