1918. - prijelomna godina u Hrvatskoj

Ključnom trenutku europske povijesti veliku izložbu '1918. - prijelomna godina u Hrvatskoj' posvetio je Hrvatski povijesni muzej, a u Hrvatskom državnom arhivu predstavljena je knjiga Ive Pilara 'Južnoslavensko pitanje i svjetski rat'.

Deset milijuna mrtvih, milijuni ranjenih - tragični je ishod Velikog rata. Nakon službenog završetka Prvog svjetskog rata mijenja se i geopolitička slika većeg dijela Europe.

Kroz turbulentno, dramatično i napeto razdoblje od početka 1918. do sredine 1919. vodi nas odabrana muzejska, arhivska i knjižnična građa - kronološkim slijedom, svjedoči o krvavim ratištima, izgladnjelom puku, političkim deklaracijama i manipulacijama, i ulasku Hrvatske u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.

Prijelomni su to trenuci praćeni političkim previranjima i upozorenjima poput povijesnog Radićeva 'Ne srljajte kao guske u maglu'.

Izložba progovara o tim težnjama i o rješenjima s kojima se Hrvatska tada suočavala pri rješavanju hrvatskog nacionalnog pitanja. Međutim, ono je dolaskom u novu jugoslavensku državnu tvorevinu ostalo neriješeno do Domovinskog rata,  napomenula je ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar.

Autorica izložbe Andreja Smetko istaknula je da su upravo u godini 1918. na neki način i izvorišta za razumijevanje onog što će nas u budućnosti čekati, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je komentirala: Izložba zapravo propituje što je ono što se u Hrvatskoj povijesti nakon te prijelomne godine dalje događalo.

Te iste 1918. godine djelo 'Južnoslavensko pitanje i svjetski rat' u Beču tiska hrvatski odvjetnik i publicist Ivo Pilar, koji živi u Sarajevu, a zatim u Tuzli.

Rješenje hrvatskog pitanja vidio je u sklopu restrukturirane Habsburške Monarhije, a Bosnu i Hercegovinu smatrao je hrvatskim zemljama i protivio se ujedinjenju južnoslavenskih zemalja - ta njegova stajališta utjecala su na sudbinu djela koje je, nakon dugo vremena, ovaj put kvalitetno prevedeno na hrvatski te predstavljeno uz njemački izvornik i engleski prijevod.

Knjiga, rekao bih metaforički, miče sve te magle i zablude koje su sapletene oko jugoslavenskog pitanja na ovim prostorima. Ona vuče liniju geneze problema odnosa Hrvata, Srba, i na ovim prostorima i u BiH, gdje uključuje i muslimane,  rekao je ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura.

Predsjednik Udruge Hrvatskog zajedništva Nediljko Matić kazao je da je tu knjigu doživio kao knjigu koja objašnjava da su hrvatski narod, ali i ostali narodi BiH dio europske kulture i civilizacije.

Ivo Pilar smatra se prvim hrvatskim autorom koji se bavio geopolitikom.