Interliber: slamka spasa mnogim nakladnicima

Nakon sloma najvećeg knjižarskog lanca u zemlji, iza kojeg su ostali deseci milijuna kuna duga, ali i spašavanja knjižarstva i nakladništva državnim novcem, sajam Interliber je mnogim nakladnicima i slamka spasa.

Posjetitelji su, pak, tradicionalno u potrazi za što jeftinijom knjigom koja, nažalost, nerijetko završi samo na polici - tako barem kažu statistike o čitateljskim navikama hrvatskih građana.

Publiku je dočekalo 300 izlagača iz 13 zemalja koji predstavljaju naslove iz protekle godine, ali i nove čiji broj iz godine u godinu sramežljivo, ali ustrajno raste.

Ove godine smo uspjeli do kraja razviti programski sadržaj koji prati ovu manifestaciju i Interliber 'festivalizirati' do te razine koja je do sada nedostajala,  smatra predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a Mišo Nejašmić.

Više od 200 popratnih događaja na četiri lokacije na sajmu u sklopu kojih posjetitelji imaju priliku upoznati omiljene pisce i razgovarati s njima dodatni su mamac za publiku.

Uvijek Interliber doživljavam kao susret autora s čitateljima i u tom pogledu ne bih ništa ni oduzeo, niti dodao,  mišljenje je popularnog književnika Mire Gavrana.

Iako se Interliber godinama doživljavao samo kao golema knjižara, mjesto kamo bi nakladnici došli rasprodati stara izdanja, to se postupno mijenja i program ovog sajma postaje sve ambiciozniji.

Potrebne su još infrastrukturne promjene: suvremeniji paviljoni koji će odgovarati današnjim potrebama. Potreban je i program koji će dovesti najveće svjetske književne zvijezde,  poručuje nakladnik Seid Serdarević.

Jedna od njih je i ove godine na Interliberu - riječ je o norveškom piscu Bobbiju Peersu čiji pustolovni romani za djecu o dvanaestogodišnjem dječaku Wiliamu Wentonu oduševljavaju svijet.

Nadahnuće za glavni lik pomalo sam našao u sebi jer sam godinama crtao stripove,  ispričao je Bobbie Peers i dodao: Baš poput njega koji otkriva šifre iza zatvorenih vrata sobe, i ja sam znao satima posvećeno crtati sve dok mi ruka ne bi toliko utrnula da je više ne bih osjećao.

Prije nego li je priča o Wiliamu Wentonu završila u knjizi, Peers je napisao scenarij: Naime, već se 20 godina bavim i pisanjem scenarija, no shvatio sam da snimanje tog filma nitko u Norveškoj ne bi mogao financirati. Tako je nastala knjiga i drago mi je zbog toga,  otkriva Peers.

S obzirom na Interliber, teško je povjerovati u  statistiku prema kojoj u Hrvatskoj gotovo polovina građana pročita samo jednu knjigu godišnje, ali ona je tu i podsjeća nas da čitamo mnogo manje od europskog prosjeka.

No zašto ovaj Interliber ne bi bio put koji će nas nepovratno približiti knjizi i čaroliji čitanja?