'Dani Augusta Šenoe' u Zagrebu

August Šenoa rodio se na jučerašnji dan prije točno 180 godina – povod je to za Dane Augusta Šenoe koji se zbivaju u Kući Šenoa u zagrebačkoj Malinovoj ulici gdje se publika može prisjetiti svega što je Šenoa bio, volio i kako je živio.

Prva asocijacija na velikog književnika mnogima je njegov najpoznatiji roman - Zlatarovo zlato, no manje je poznat njegov slikarski talent s kojim se možete upoznati na Danima Augusta Šenoe. Jednomjesečna manifestacija počela je jučer premijernim prikazivanjem HRT-ova dokumentarnog filma, redateljice Nane Šojlev.

Šenoa je najzagrebačkiji sin, Orfej koji je dao glas i riječ tome kamenju da progovara narodnom dušom,  tako je govorio Matoš o književniku kojim istinski počinje hrvatska moderna književnost. Dokumentarni film Hrvatske radiotelevizije 'Šenoino doba' redateljice Nane Šojlev presjek je života, djela i ideja tog velikana hrvatske kulture i povijesti.

No Šenoa, i obožavan i čitan, još može iznenaditi. I to svojim višestrukim talentima. U bogatoj su, pomno čuvanoj ostavštini i maštoviti, sjajno narisani crteži i siluete nastali između njegove 11. i 15. godine.

Danas imamo originale njegovih mladenačkih radova koji pokazuju zanimanje i maštu. Važnije od svega je da se prepustio mašti i radio izmišljene gradove, gradio i konstruirao, prepuštao se… Mislim da je to dokaz njegove darovitosti,  komentira autor predgovora kataloga akademik Tonko Maroević.

Nasljednica Šenoine ostavštine Jasmina Reis napominje da je on bio posebna osoba: Meni je izuzetna čast i jako sam ponosne na to da sam naslijedila ostavštinu i da smo prije dvije godine otvorili Kuću Šenoa i da imamo vrlo lijepu posjećenost. Sada počinju dolaziti i stranci.

Često nazivan hrvatskim Walterom Scottom, intelektualac koji je presudno utjecao na budućnost hrvatske književnosti, i dalje ostaje nepresušni izvor i književnih i kulturoloških istraživanja.