Strani veleposlanici: Narode naših zemalja povezuje tradicija prijateljstva

Iz Skandinavije, daleke Amerike i središnje Azije dolaze sudionici slijedeće priče. Riječ je o stranim veleposlanicima koji su u Hrvatskoj.

57 godina je prošlo otkako je Jurij Gagarin svoje ime upisao zlatnim slovima u povijest čovječanstva. S kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu 12. travnja 1961. u kapsuli Vostok 1 uzletio je u svemir. Došao je do visine od 301 kilometar i jedanput obišao Zemlju.  Kozmodrom Bajkonur najstarija je i najveća svemirska luka izgrađena 50-ih godina prošlog stoljeća dok je Kazahstan bio dio Sovjetskog saveza.

Kazahstan je deveta najveća zemlja na svijetu. Pradomovina je jabuka, ali i tulipana. Prvi konji pripitomljeni su upravo u Kazahstanu. Izgradnjom željezničkog tranzitnog pravca od Kine do Europe, Kazahstan je prije pet godina na svojevrstan način oživio nekadašnji Put svile.

Gotovo 18 milijuna ljudi živi u Kazahstanu, od čega u glavnome gradu Astani 850 tisuća. Iz te bogate i prirodnim ljepotama raznolike zemlje dolazi Tolezhan Barlybayev, veleposlanik Kazahstana. Hrvatski je počeo učiti prije pet godina i rado ga govori.

"Postoje sličnosti između Kazahstana i Hrvatske. Sličnosti koje se tiču tradicije, kulture. Mi imamo dobre obiteljske tradicije i kao u Kazahstanu i u Hrvatskoj muškarac je gazda u kući“, napominje Barlybayev.

U veleposlanstvu, gdje nas je ugostio, rado priča o svojoj zemlji, o njenoj bogatoj povijesti, kulturi i tehnološkom razvitku. To se posebno odnosi na glavni grad Astanu kojeg su osmislili najbolji svjetski arhitekti.

"U ovoj godini imali smo 20.obljetnicu stvaranja grada. Novi grad  je postao motor za gospodarstvo i ovo je simbol Kazahstana, simbol uspjeha naše reforme.

"Ja sam tamo bio 20 godina i radio u Ministarstvu u Astani. Zanimljivo je, da tada tamo nije bilo ničeg. To je bila stepa, a sad je moderan i lijep grad“, napominje veleposlanik.

Kad je sam Barlybayev voli čitati, pa trenutno proučava povijest Hrvata.

"Narode naših zemalja povezuje tradicija prijateljstva i uzajamnog poštovanja i povjerenja. Ove jeseni otvorit će se veleposlanstvo Hrvatske u Astani, a mi u Splitu, želimo otvoriti počasni konzulat i kulturni centar Kazahstana“, govori Tolezhan.

Obećana zemlja - Amerika... zemlja suprotnosti, bogatih metropola, nepreglednih ravnica, planinskih masiva, pustinja. Spoj mnogobrojnih kultura i naroda. Sjedinjene Američke Države privlače svojom raznolikošću i nadom da je sve moguće, osobito u središtu filmske industrije -Hollywoodu. S više od 300 milijuna stanovnika treća su najveća zemlja na svijetu i najveća gospodarska sila. Zemlja je to s najvećom stopom rastava. Imaju najjaču vojnu industriju, najveći su izvoznik pšenice. Iz južne Kalifornije, na svoju prvu diplomatsku misiju, u siječnju je u Hrvatsku stigao Robert Kohorst, veleposlanik SAD-a.

"Zahvalio bi američkoj i hrvatskoj Vladi na pruženoj prilici. U ovom trenutku nema za mene ljepše ljepše zadaće u životu od predstavljanja SAD-a u tako zanimljivoj zemlji“, naglasio je Kohorst i dodao kako misli da odnosi SAD-a i Hrvatske u progresu, „imamo dobre partnere u poslovnoj zajednici i Vladi. Nastaviti ćemo naporno raditi i pokušati ostvariti neke ciljeve za mog mandata.“

Iako su po mnogočemu različiti, vidi brojne sličnosti između Hrvatske i SAD-a.

"Stabilna je, sigurna, stanovništvo je obrazovano… Hrvatska mora promijeniti nekoliko stvari da bi privukla više ulaganja. Mora reformirati birokraciju i pravosuđe. Na pravom je putu, ali mora učiniti više“, ukazao je veleposlanik i upozorio: „ Morate biti aktivniji i pozivati Amerikance u Hrvatsku. Neće doći samo zato što je ovo lijepa zemlja. Treba otići i tražiti.“

Veleposlanik Kohorst je njemačko-irskog podrijetla. Jako je dobro upoznat s hrvatskom zajednicom u Americi koja ima više od milijun 200 tisuća ljudi.

"Prije dolaska ovamo, susreo sam se s brojnim članovima hrvatsko-američkih društava. Silno me dojmila njihova strast prema Hrvatskoj. Kad bi tražio američke ulagače, počeo bi od hrvatsko-američkih društava u SAD", naglasio je.

"U Hrvatskoj posluje stotinjak američkih poduzeća, a među njima su IBM, Microsoft, Pfizer… i ovdje su veoma uspješna, rekao je Kohorst i napomenuo kako u „SAD mnogo kapitala traži dom, a Hrvatska je sigurna, ima središnji položaj i obrazovano stanovništvo. Amerikanci bi rado došli ovamo.“

Kraljevina Norveška...ima najdužu obalu u Europi nakon Rusije i osmu najdužu na svijetu. Obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.  Norvešku zovu zemljom tisuću fjordova i zemljom ponoćnog sunca- jer u najsjevernijem gradu na svijetu Hamerfestu tijekom dva ljetna mjeseca sunce sija i u ponoć. Jedna je od najmanje naseljenih zemalja Europe. Rodno je mjesto skijanja. U glavnome gradu Oslu se od 1901. dodjeljuje Nobelova nagrada za mir. Iz ove zemlje s jednim od najnaprednijih i otvorenijih društava na svijetu dolazi Astrid Versto koja je svoju uspješnu dugogodišnju novinarsku karijeru zamijenila diplomatskom, pa je 2015.postala norveška veleposlanica u Hrvatskoj.

"Kada sam došla u Hrvatsku, ništa me nije šokiralo. Prvi dojam je bio taj da su Hrvati opušteniji od Norvežana. U Norveškoj je stresnije nego ovdje“, naglasila je veleposlanica i rekla kako primjećuje razliku i kada je riječ o kafićima: „Vi cijele zime sjedite na otvorenom u kafićima, a u Norveškoj je zima hladna i često čeznemo za suncem. Sezona terasa u kafićima je kraća.“

"Mi smo zimi na skijalištima, zato što smo nacija skijaša. Govori se da se Norvežani rađaju sa skijama na nogama“, našalila se.

Sličnost između Hrvatske i Norveške veleposlanica vidi u broju stanovnika, obali, pomorstvu. Veliku važnost vidi u ribogojilištima. Simpatično joj je da se baš kao i u Norveškoj  i u Hrvatskoj za Badnjak jede bakalar. Odnose između dvaju zemalja ocjenjuje odličnim i vidi mogućnost napretka na mnogih područjima.

"U Hrvatskoj je prisutno sve više norveških poduzeća i želimo još proširiti tu suradnju. Norveška nije članica EU, ali su obje članice EGP-a, Europskog gospodarskog prostora“, napominje Versto.

Norvežani su, kaže, željni sunca, dobre hrane, vina, gostoljubivosti koje u Hrvatskoj ne nedostaje. Šesta  su najveća zemlja po proizvodnji električne energije iz hidroelektrana, najveća u Europi.

"Znamo da postoji interes norveških tvrtki za tzv. zeleni i plavi razvoj, održivo iskorištavanje oceana“, rekla je.

"Hrvatska i Norveška su obalne zemlje. Osobito je zanimljivo područje ribogojstva, te pomorske tehnologije i prometa“, naglasila je veleposlanica.

Slobodno vrijeme provodi u prirodi. Planinari, šeće, trči. Najčešće na Sljemenu i u Maksimiru. Hrvatska ju je oduševila svojim prirodnim ljepotama.

"Hrvatska ima mnogo potencijala. Ona je mlada zemlja, kao i Norveška koja je neovisnost izborila 1905., naglasila je i dodala kako je Hrvatska jako puno napravila od svog osamostaljenja:“ Članica ste Europske unije, NATO-a. Vjerujem da je budućnost Hrvatske svijetla“.

Hrvatsku će napustiti iduće godine nakon čega će se vratiti u Ministarstvo vanjskih poslova u Oslo.