Evo zašto je dobro imati biljke u radnom prostoru

Već nam je poznata činjenica da biljke, osim što obogaćuju naš životni prostor, čiste i zrak od toksičnih kemikalija. No, osim toga, u radnom prostoru umanjuju stres, kašalj, glavobolje, a  dobre su i  za zdravlje naših očiju. Koje su još dobrobiti biljaka u radnom prostoru, istražila je naša Vida Peterlik.

Biljke lončanice u životnom i radnom prostoru čovjeka mogu utjecati na njegovo raspoloženje i zdravlje poboljšavanjem uvjeta u tim prostorima.

"Čovjek je zadnjih 10 tisuća godina se njegova fiziologija nije bitno promijenila, međutim promijenili su se naši životni i radni uvjeti. Procesi urbanizacije i kasnije industrijalizacije su doveli do toga da mi sve više vremena, do 80% provodimo u zatvorenim prostorima", rekla je doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer,
Služba za zdravstvenu ekologiju (HZJZ).

Čovjek se zapravo evolucijski nije još uvijek naviknuo na tu količinu vremena koju provodimo u zatvorenom prostoru. "Zato to okruženje biljaka, bilo u našim dvorištima ili našim sobama, ustvari nas na neki način vraća na naše praiskonsko da smo okruženi prirodom. S te strane malo i smanjuje stres, ali i istraživanja pokazuju da poboljšava kakvoću zraka u zatvorenim prostorima, objašnjava.

Jedan od pozitivnih učinaka je da tijekom dana biljke stvaraju određenu dozu kisika, a mogu i poboljšati vlažnost u prostoru 15-20 posto. "Osobito je to vidljivo tijekom zime zato što kada se grije, prostorije su suhe, mi biljke zaljevamo, evaporacijom dolazi do otpuštanja vlage u prostor – to je jedna stvar. S druge strane može doći do smanjenja buke. Na neki način stišava određene zvukove i tako umiruje taj prostor, zvukove u prostoru", kaže dr.  Janev Holcer.

Osim toga, tu je i vizualni efekt, često upravo biljke čine da se negdje osjećamo kao doma. "Pokazalo se da biljke zbog procesa fotosinteze aspiriraju ugljični dioksid, ali mogu i određene potencijalno štetne onečišćivače iz zraka apsorbirati i uz pomoć korijenovog sustava i mikroorganizama koje se kriju u tlu i uz korijen će to upiti i smanjiti količinu onečišćivača u zraku", tvrdi.

NASA-ini znanstvenici cijelo desetljeće proučavali su utjecaj sobnog bilja na ljude. Došli su upravo do zaključka da osim što umanjuju stres, pročišćuju zrak, a izdvojili su i one najpoželjnije. "To bi bilo recimo, biljke tipa fikus, fikus benjamin, zatim bršljan, clorofitum, sindapsus, spatofilum, zatim tu dolaze razne sobne palme tipa, naravno postoje službeni nazivi, ali sad pokušavam što bliže ljudima reći. Zatim, aloe vera, smatra se da su krizanteme također dobre za upijanje štetnih utjecaja iz zraka", objašnjava  dr.  Janev Holcer.