U Konjevratima se živjelo još u ledeno doba

Najnovija otkrića šibenskih arheologa promijenila su spoznaje o životu na tom području. Otkriveno je da su ljudi u Konjevratima kod Šibenika živjeli još na kraju ledenog doba, od 15 do 10 tisuća godina prije Krista, odnosno dvostruko ranije nego što se smatralo. Konjevrate su tako postale prvo istraživano paleolitičko nalazište na otvorenom na cijelom području istočne jadranske obale.

Otkrivena je prapovijest Konjevrata prije točno 30 godina. Istraživanjima je tada utvrđeno postojanje neolitičkoga naselja iz vremena 6 tisuća godina prije Krista. No dio nalaza kopkao je arheologe da kopaju dalje.

Za dvostruko stariju dataciju nalazišta zaslužni su za to vrijeme karakteristični dijelovi alatki i oružja od kamena rožnjaka. Pronađeno ih je na tisuće! A osim domaćega kamena, koristile su se i sirovine iz područja oko Ancone u Italiji! Koje su nomadski prastanovnici Konjevrata, slijedeći krda životinja, donijeli - pješice!

Možda su se ovdje zadržali zbog - vode. Iako tek "načet", lokalitet je već sad u nas - jedinstven!

"Ovo je prvi lokalitet na otvorenom iz razdoblja Gornjeg paleolitika. Dosad je to razdoblje bilo zastupljeno isključivo u spiljama", ističe doktorandica arheologinje na Sveučilištu u Toulouseu u Francuskoj Sonja Kačar.

Kada su točno prvi ljudi stigli u Konjevrate, utvrdit će se analizom paleolitičkih nalaza u SAD-u.

Dio alatki i oružja kojima su prastanovnici Konjevrata štavili kožu, obrađivali drvo, sjekli meso, pravili strelice - izložen je i u Vitrini mjeseca šibenskoga muzeja.