'Sljedeća će biti bolja...': kakve su nekada bile blagdanske čestitke

Čestitke s dobrim željama slali su još stari Egipćani. Razmjenjivanje komercijalno izrađenih blagdanskih čestitki u Hrvatskoj seže od kraja 19. stoljeća gotovo do danas, do e-mail čestitki, 400 onih starinskih izvađeno je iz bogatog fundusa za sinoć otvorenu izložbu Muzeja za umjetnost i obrt - 'Sljedeća će biti bolja…'.

Jedan smo predblagdanski ritual gotovo nepovratno izgubili - mnoge su obitelji u romantično adventsko vrijeme zajedno pisale i potpisivale čestitke prijateljima, rodbini, redale su se najmaštovitije dobre želje, izmišljali stihovi i duhovitosti, bilo je tu humora, i ironije, ali i oštrog nadmetanja u izgledu i sadržaju čestitke - jer 'naša mora biti ljepša...'

Na izložbi čestitke prikazujemo u inscenaciji foto atelijera. Te prve čestitke koje imamo nastale su početkom 20. stoljeća u fotografskoj tehnici s tim lijepim običajem odlaska obitelji u fotografski atelijer kako bi se manje naklade slale obitelji, 
objašnjava kustosica izložbe Dunja Nekić.

Tijekom 20. stoljeća neke su čestitke bile prava mala umjetnička djela: u njihovoj izradi okušavala su se velika dizajnerska i slikarska imena. Uz privatne, na izložbi su pokazane i poslovne čestitke, uglavnom iz razdoblja nakon Drugoga svjetskog rata.

Nije se čestitao Božić, nego samo Nova godina, međutim one su lišene bilo kakvih političkih motiva u tom smislu. Bile su ili izrazito usmjerene na ekonomsku propagandu, znači doslovce su reklamirale vlastiti proizvod, tvrtku, brend, ili su bile potpuna suprotnost, znači, vrlo decentne,  kaže kustosica izložbe Koraljka Vlajo.

Blagdanske čestitke nekada su se i čuvale, a na Badnjak bi se izlagale uz okićeni bor, pa ako danas želite ostaviti malo jači dojam na prijatelja, pošaljite umjesto e-maila ili SMS poruke, klasičnu čestitku - bio bi to vjerojatno pun pogodak!