Pregled književne godine

2018. godina obilježena je brojnim, za književnost 'klasičnim' događajima, kao što su dodjele književnih nagrada, sajmovi, promocije i gostovanja, no posljednjih godina svakako su najatraktivniji upravo festivali književnosti, među kojima se izdvaja zagrebački Festival svjetske književnosti koji se odvija početkom rujna u organizaciji nakladničke kuće Fraktura, prije svega zbog bogatog programa, trajanja i brojnih inozemnih i domaćih gostiju.

Ove godine u rujnu, publika je tijekom tjedan dana imala prilike uživo upoznati književni 'dream team'; od Frederica Beigbedera, Francuza koji je spojio književnost i marketing, preko Richarda Flanagana, Davida Grossmana, Georgi Gospodinova, Chigozie Obiome, Antonia Scuratia, do možda i najveće zvijezde festivala Olge Tokarczuk, ovogodišnje dobitnice Bookerove nagrade,  s kojom je festival i započeo.

Po atraktivnim gostima, svakako, ove se godine istakao i Sanjam knjige u Puli koji je ove godine ugostio i Wole Soyinku, dobitnika „Nobelove nagradu za književnost piscu iz Afrike" 1986.godine.

Domaće knjige godine

Jurica Pavičić - Crvena voda

-
roman dobitnik književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski"; trilerska špranca bogato nadograđena portretiranjem i psihologizacijom likova, kao i iznimnom brigom oko stvaranja atmosfere.

Jedna dalmatinska obitelj nakon jedne noći kasnih osamdesetih ostaje obilježena događajem u kojem su ostali bez sedamnaestogodišnje kćeri i sestre blizanke i počinje dugačak put raspada obitelji  i potrage za istinom. Negdje u tom izvanjskom svijetu dok se članovi obitelji kreću čudnim i često besmislenim krugovima potrage, istovremeno do temelja rušeći svoje dotadašnje međuodnose, mijenjat će se svjetovi, političke opcije, nastajati države, ratovati. Isprepletene sudbine jedne nesretne djevojke, a njezina je nesreća dubinski vezana uz sredinu iz koje potiče, sa sudbinom i raslojavanjem njezine obitelji, ali i društva u cjelini.

Julijana Adamović - Divlje guske

Roman je krajem godine oduševio čitatelje i književne kritičare. S jedne strane radi se o romanu o odrastanju unutar disfunkcionalne obitelji čiju funkcionalnost duboko nagrizaju odnosi majke i Babe, majke i oca, a djeca su logično žrtve. S druge strane, zbog naglaska na ženskim likovima i njihovim međuodnosima lako je ovaj roman promatrati i u kontekstu 'ženskog', kao što ga možemo, zbog smještenosti u neimenovani ali prepoznatljivi ravničarski okoliš, Srijem, negdje sedamdesetih godina prošloga stoljeća, čitati i kao podvrstu ruralne proze s naglašenim socijalnim momentom.

Svijet u koji nas uvodi ovaj roman gust je i mračan, daleko od bilo kakve idealizatorsko-sentimentalne pojave uobličavanja priče o odrastanju. Iz toga svijeta progovora infantilni pripovjedački glas, točnije dvoglas, jer je roman ispripovijedan u 2. licu množine, što je pozicija koja svemu daje dozu začudnosti i neobičnosti, istovremeno i nekakve jezive dvostruke proživljenosti i autentičnosti.

Prijevodne knjige godine

Olga Tokarczuk - Knjige Jakubove

Knjiga od šestotinjak stranica, remek djelo poljske spisateljice i njezinog hrvatskog prevoditelja Mladena Martića. Roman o kojem govore kao o novoj dimenziji književnosti, istodobno uzbudljivi povijesni roman, intrigantna obiteljska saga i relevantna društvena kronika. Slikajući sudbinu poljskih Židova, koji su se u 18. st. pod vodstvom Jakuba Franka odlučili za prelazak na katoličku vjeru, Olga Tokarczuk istražuje pojave ksenofobije u Istočnoj Europi. Pred čitateljem tako stoji stara Poljska u kojoj su jedni uz druge postojali kršćanstvo, judaizam i islam, a u pozadini se naziru razlozi današnjih poljskih i europskih problema.

Georgi Gospodinov - Fizika tuge

Najprevođeniji suvremeni bugarski pisac i njegov roman remek-djelo, dobitnik nekoliko književnih nagrada i finalist sedam europskih i američkih nagrada, u izvrsnom prijevodu Ksenije Banović. Roman podsjeća na Bildungsroman i prati razvoj i odrastanje glavnog lika koji u potrazi za lijekom protiv melankolije postaje pisac. Ulaženjem u sjećanja pripadnika njegove obitelji u dvjema generacijama unatrag, uspostavlja se nit njegove tuge i kontekst društveno-ekonomskih okolnosti Bugarske i ratne Europe iz razdoblja svjetskih ratova. Uporaba elemenata antičkih mitova, poigravanje i preinake u klasičnu priču o Minotauru kojem daje karakteristike napuštenog djeteta ostavljena u labirintu. Zbog izmiješanih  žanrova, prolazeći kroz vrijeme i prostor, iz sjećanja u sjećanje i iz priče u priču, čitanje samog romana nalikuje prolasku kroz labirint s velikim brojem sporednih hodnika.