Zdravlje djece u opasnosti zbog tjelesne neaktivnosti

Koliko je važna tjelovježba i zašto imamo najmanje sati tjelesne i zdravstvene kulture te sportskih aktivnosti u školama u Europi? O tome su u 'Dobro jutro, Hrvatska' govorili Damir Knjaz s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, Nenad Oremuš, ravnatelj OŠ Josip Juraj Strossmayer u Zagrebu i Đurđica Babić, ravnateljica OŠ Mijat Stojanović iz Babine Grede.

Knjaz
je rekao da smo na dnu EU-a jer se zdravlje narušava od najranije dobi djeteta - dajemo im lošu poruku i govorimo im da tjelesna aktivnost nije nešto važno i većina djece u RH je tjelesno neaktivno, čak je 92% djevojčica od 15 godina tjelesno neaktivno, mnoge bolesti koje su se prije pojavljivale u starijoj dobi sada se pojavljuju kod tinejdžera, a nastava tjelesne kulture nije opravdala svoju struku prema kriterijima.

- Jedan sat tjedno u obrtničkoj školi definitivno nije dovoljno - ne može se kvalitetno utjecati na rast i razvoj i ne možemo stvoriti navike tjelesne i zdravstvene kulture, odnosno tjelesne aktivnosti tijekom života. A dokazano je da su to važni čimbenici da ostanemo duže zdravi i da imamo kvalitetniji život. Danas je tjelesna neaktivnost četvrti razlog smrtnosti u svijetu i milijuni ljudi umiru jer nisu dovoljno tjelesno aktivni. Mi imamo tu bolest sjedenja jer nam je sve omogućeno iz fotelje. Naša djeca vikendom preko 60% nisu tjelesno aktivna i ne uzađu iz stana, a provedu više od 3-4 sata gledajući TV ili igrajući kompjuter. Naravno da organizam nije za to stvore - naglasio je.

Komentirao je malo sati tjelesne kulture u školama, rekao je da 100 matičnih škola nema sportsku dvoranu i nastava se ne može odraditi. Dodao je da kaskamo dugi niz godina i očekuje ozbiljnu renesansu tjelesne i zdravstvene kulture kako nam ne bi bilo još gore.

Oremuš je kazao kako oni u školi nastoje potaknuti tjelesnu aktivnost u svakom smislu - imaju 10-ak aktivnosti koje nude. Smatra da razni sportski klubovi trebaju dobiti priliku predstaviti se na satovima tjelesne kulture i prezentirati svoj program. Oni u školi nude opću sportsku školu za djecu od 2. do 4. razreda, nakon toga nude nogomet, košarku, odbojku  i skijanje, nude vježbaonicu za trčanje, veslanje, fitness, gimnastiku.

Uz školu u Babinoj Gredi je još uvijek rupa budući da nije izgrađena sportska dvorana, opasna je po život, a djeca godinama nemaju gdje vježbati. Babić kaže da su oni jedna od 100 škola u RH koji nemaju sportsku dvoranu.

- Rupa je zatrpana, što ne znači da ćemo moći početi s izvođenjem nastave tjelesne kulture, nego ćemo i dalje nastaviti ono što najbolje znamo, a to je improvizacija - i dalje će se održavati nastava tjelesne kulture u školskom holu. Tamo su mramorne pločice, što je druga opasnost za učenike. Budući da imamo nastavu u 2 smjene, improviziramo nastavu tjelesnog odgoja u učionicama koje su u tome trenutku slobodne - rekla je.

Dodala je kako je učenicima koji kreću u srednju školu najveća trauma u tom prijelaznom periodu je nastava tjelesne kulture jer ništa nisu mogli naučiti i imaju velikih problema u srednjoj školi.

Knjaz kaže kako ne mogu reći da je nastavni plan i program proveden u cijelosti zbog nejednakih uvjeta i opremljenosti, ravnatelji i profesori se bore kako znaju i oni su majstori improvizacije, no učenici će kasnije imati posljedice ne samo zdravstvene, već neće steći ni motorička znanja koja su nužna da bi u nastavku obrazovanja to mogli nadoknaditi.

- Nemojmo zaboraviti činjenicu da su istraživanja pokazala kako tjelesna aktivnost potiče kognitivne funkcije - to znači ako želite bolje rezultate iz matematike, tjelesna i zdravstvena kultura mora biti napredno razvijena - dodao je.

Oremuš je komentirao činjenicu da oko 50% učenika ne zna plivati, kazao je da je u Zagrebu organizirana provjera i obuka plivanja. Uskoro započinje reforma obrazovanja u svim školama, to podrazumijeva jednake uvjete, ako ne dobiju dvoranu, Babić kaže da će nastaviti improvizirati. Knjaz kaže da reforma školstva koja se sada nameće je kozmetička promjena jer je u startu rečeno da se ne mogu mijenjati ključne stvari u obrazovanju i odgoju djece, satnica se ne može mijenjati na adekvatan način, kao ni infrastruktura.