Što čitati - čudesan Knausgård i gorko-sladak Vidić

Književna kritičarka Jagna Pogačnik redovito utorkom u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" preporučuje što čitati, predlaže književne događaje te komentira novosti u književnom svijetu.

Karl Ove Knausgård - Zima

Karl Ove Knausgård, romansijer i esejist, jedan je od najvažnijih pisaca suvremene norveške i nordijske književnosti. Piscu je svjetsku slavu donijela šestosveščana romansirana autobiografija Moja borba (2009. - 2011.), koja je u Norveškoj tiskana u više od 500.000 primjeraka i prevedena na mnoge svjetske jezike. Knjiga eseja "Zima" drugi je dio kvadrilogije Enciklopedija godišnjih doba koju je Knausgård objavio dok je iščekivao rođenje svoje četvrte kćeri. Na hrvatskom, u prijevodu Muniba Delalića, pojavila se u odgovarajuće godišnje doba, nakon što nas je „Jesen" već oduševila jesenas.

Knjiga je podijeljena na mjesece prosinac, siječanj i veljača i svaki od tih dijelova započinje obraćanjem isprva nerođenoj, a od veljače nešto ranije rođenoj kćeri i ti su uvodni dijelovi najintimniji u knjizi jer daju uvid u život piščeve obitelji, njegove emocije, iščekivanje, nestrpljivost i strahove. U cjelini gledano zbirka je to pisama, zapisa, meditacija o davno viđenim predmetima, bićima i događajima koje autor ispunjava novim sadržajem i emocijama, bez obzira na to piše li o sovi, cijevi, božićnim darovima, plišanim životinjama ili atomima. Ponekad nam se čini da u svojim zapisima kreće od opisivanja općepoznatog, svrhe nekog predmeta ili pojave, ali iza toga uvijek slijedi neki preokret u kojem se iskazuje specifičnost njegova pogleda na svijet, smisao za detalj i filozofičnost.

Tim proznim zapisima, koje je namijenio kćeri kad malo odraste, Knausgard s jedne strane otkriva svijet u koji samo što nije dospjela, odnosno njegove naizgled obične i svakodnevne stvari i pojave koje imaju i neka dublja značenja kao i ljude koje susreće. Istovremeno tim zapisima pokušava i sebi samome objasniti svijet, suzbiti neke strahove, razotkriti ono što nazivamo čudom života. Čitatelj je suočen sa zbirkom vrhnunske proze koja pokazuje da najobičnije stvari i svakodnevni život ima svoju čudesnu dimenziju koju u svakodnevici često zaboravljamo.

Ivan Vidić - San od tisuću ljeta

Ivan Vidić autor je kazališnih drama, radiodrama, filmskih scenarija i proze. Njegove drame "Ospice", "Groznica", "Život u sjeni banane", "Kroz sobe" izvođene su i izvan Hrvatske a drame "Bakino srce" i "Veliki bijeli zec" objavljene su u desetak antologijskih izbora najvažnijih suvremenih hrvatskih i europskih drama.  Zbirka priča „San od tisuću ljeta" zbirka je satiričkih priča koje ne štede političare, državne službenike, poduzetnike, kriminalce, novinare i liječnike.

U Vidićevim pričama saznajemo kako bi izgledao život u Hrvatskoj da država proda vodovod Amerikancima, ili može li se stvoriti dobar biznis na kupusu ili zašto policija nadgleda vrane osumnjičene za korupciju. Priče koje izazivaju smijeh, ali gorak, jer je riječ o crnom humoru i preuveličavanju onoga što se događa u stvarnosti.