22. siječnja 1788. - Rođen George Gordon Noël Byron

Nisam volio svijet, niti je svijet volio mene, zapisao je George Gordon Noël Byron u svom najpoznatijem spjevu Childe Harold i u toj rečenici sažeo svoju ljudsku i pjesničku sudbinu.

Rodio se 22. siječnja 1788. u Londonu, u obitelji normanskog podrijetla čiji je najstariji poznati član u Englesku stigao s Vilimom Osvajačem.

Byronova majka bila je potomak Jamesa I. Škotskog. Zabilježeno je da je bila neuravnotežena i tašta, svakako nesposobna za odgoj ćudljivog sina koji je u desetoj godini naslijedio lordovski naslov i posjed. Byron se školovao u Harrowu i Cambridgeu, a kao 18-godišnjaku izlazi mu prva pjesnička zbirka Sati dokolice, koja doživljuje oštre kritike baš kao i pristupni govor u Gornjem domu engleskog parlamenta u koji ulazi u 21. godini.

Byron 1809. odlazi na putovanje Španjolskom, Maltom, Albanijom i Grčkom. Vrativši se u Englesku objavljuje prva dva pjevanja Childe Harolda i preko noći postaje slavan. Već se u tim djelima jasno ocrtava bajronovski junak - lutalica, prognanik koji mrzi društvo iz kojega je izopćen, ali istodobno pati za njim.

Harold je tek obličje kroz koje progovara sam Byron. U njemu je Byron stvorio mit o melankoličnom buntovniku, izgnaniku, grešniku, izazivaču moralnih i društvenih normi. Nakon prvih poglavlja Childea Harolda piše melodramatske priče u stihu. Uz jednu od njih Gusara vezana je i zanimljivost da je u jednom danu u Londonu prodano 13 tisuća primjeraka.

Godine 1815. oženio se konzervativnom djevojkom iz ugledne obitelji koja ga je napustila ubrzo nakon rođenja kćeri otkrivši lordovu rodoskrvnu ljubav prema polusestri. Byron se odlučuje na odlazak iz Engleske.

Iako hrom od djetinjstva, žene je očaravao. Nižu se ljubavne avanture i skandali na Ženevskom jezeru, potom u Veneciji. Tamo nastaje Beppo, opušten i ironočan spjev u kojem je pronašao odgovorajući oblik za svoj cinizam i kolokvijalni način izražavanja te postaje najcjenjenijim engleskim pjesnikom. Nakanivši se tiho narugati svemu piše epsku satiru Don Juan.

U Genovi nastaje Byronova posljednja velika pjesma Vizija posljednjeg suda, koja predstavlja njegovu reakciju na traženje engleske vlade da se njegova knjiga zabrani i proglasi osnivačem i poglavarom sotonske škole.

Umjetniku tako neobuzdana temperamenta i nesređene prirode nije bio suđen dug život. Byron je umro 19. travnja 1824. u zapadnoj Grčkoj. Njegova polusestra pobrinula se da mu kosti počivaju u domovini, a na nadgrobnoj ploči zapisala je kako je Byronov život protekao u plemenitom pothvatu da ponovno uspostavi put drevnoj slobodi i uveliča je.