U Hrvatskoj 33 posto petnaestogodišnjaka pije alkohol

Istraživanja su pokazala da čak 33 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka pije alkohol svaki tjedan i po tome su prvi među svojim vršnjacima u Europi. Nakon Hrvatske, najgori su Malta s 32 posto i Italija s 31 posto. Osim toga, Hrvatska je u skupini od samo nekoliko europskih zemalja u kojima se opijanje učenika nije smanjilo u odnosu na 2002. Godinu.

O toj se temi razgovaralo u emisiji „Dobro jutro Hrvatska“ u rubrici „Imam problem“ s gostima, Mirjanom Orban, dr.med spec.psihijatar, Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, Danijelom Štimac Grbić, dr. med., voditeljicom Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, HZJZ i Marijanom Kotarcem, dipl. soc.radnik.

Kotarac je naglasio kako je problem što mladi ne dolaze u klubove liječenih alkoholičara, zato što smatraju da im taj problem nije narastao do te mjere i da im nije potrebno liječenje.

- Činjenica je da je u zadnjih 10-ak godina uočen veliki porast broja alkoholiziranih mladih ljudi i to sve mlađih koji piju sve više, naglašava Kotarac i dodaje kako danas mladi piju radi opijanja.

Kotarac govori kako je priznanje i suočavanje s problemom alkoholizma vrlo teško, osim ako ih prisili radna sredina, obitelj ili bolest.
- Kada priznaju, taj problem mora ići kroz bolnički sistem gdje će dobiti upute za život, a to znači gdje će se javiti na daljnju rehabilitaciju i kako će si posložiti život koji bi trebao do kraja života biti bez alkohola, govori Kotarac.

Kotarac naglašava kako je alkoholizam, u prvom redu, socijalna bolest. On ne napada samo pojedinca, on napada cijelu obitelj te da i obitelj treba biti uključena u proces liječenja.
- Klubovi liječenih alkoholičara su mjesta gdje se može pomoći. Bez klubova ne postoji sretan završetak, rekao je.

Štimac Grbić je naglasila kako je prevencija bitna kako se ovakve stvari ne bi dogodile. Svjetska zdravstvena organizacija je stavila ovaj problem na visoko mjesto i predložila je određene mjere i intervencije za zemlje EU u kojima je potrošnja alkohola veća od svjetske razine.
- Hrvatska je na vrlo visokom mjestu. Trošimo više od prosjeka EU, ističe Štimac Grbić.

Intervencije države za smanjenje potrošnje alkohola bi trebale biti prvenstveno cjenovna politika, smanjenje dostupnosti, što podrazumijeva ekonomsku dostupnost i zabrana prodaje alkoholnih pića mlađima od 18 godina, prostorna ograničenost, zabrana prodaje alkohola iza nekog vremena. Također, vrlo učinkovita mjera, je mjera zabrane oglašavanja alkoholnih pića.

Orban je naglasila kako danas živimo u vremenima koja nose puno pritisaka. To su imperativ uspjeha, ljepote, zabave, stalne sreće, a to nisu realni ciljevi.

- Među mladima se širi mit, „zabavit se jednako je piti“. Nema sadržaja, bit je alkoholizirati se, ističe Orban.

- Vrlo je teško da obitelj sama odradi nešto, ako je reklamiranje i dostupnost na svakom mjestu, rekla je.

Štimac Grbić je rekla da smo mi kultura koja stimulira pijenje. Da tome jest tako, pokazuju rezultati istraživanja koji su pokazali da u Hrvatskoj jedna trećina djece od 11 godina priznaje da je probala alkohol u svome domu.

- Treba krenuti od obitelji i dati im podršku, s druge strane je škola, koja treba informirati o štetnosti alkohola, rekla je.

Štimac Grbić je naglasila kako je alkohol vezan uz više od 60 bolesti i stanja i uzročnik je sedam karcinoma, od kojih posebno treba napomenuti karcinom dojke.

- Ako govorimo o umjerenom pijenju odrasle osobe, to bi bilo decilitar vina dnevno ili jedno pivo. U trudnoći je alkohol strogo zabranjen, ističe.
Orban naglašava kako Hrvatska ima jako dobre zakone, ali da smo svjedoci, svakog dana, kako se oni krše. To je posao za inspekcije.
- Kada bi se zatvorilo par lokala koji toče pića maloljetnima ili kada bi se kaznilo par dućana zbog prodaje pića i cigareta maloljetnima, onda se više to ne bi dešavalo ili bi se drastično smanjilo, zaključuje Orban.