Kaj je bilo prije Zagreba?

Kako javnosti približiti davnu prošlost u kojoj su po zagrebačkim ulicama plivali kitovi, hodali rimski carevi i mamuti? Taj zadatak prije 28 godina postavili su si arheolog Nenad Jandrić, arhitekt Željko Kovačić i arheolog, pokojni Zoran Gregl. Idemo u prošlost Zagreba!

Kaj je bilo prije Zagreba, Zagreba dok ga ni bilo? Odgovor na to pitanje znaju  dvojica od trojice začetnika istoimenog projekta koji od 1990., kada je Zagreb obilježio 900 godina postojanja, suptilnim intervencijama na ulicama grada postavljaju spomenike, svjedoke rane prošlosti.

- Koristili smo artefakte koji se čuvaju prvenstveno u Arheološkom muzeju i tu smo uključili i Hrvatski prirodoslovni muzej, jer smo išli od najstarijeg prema mlađem, objašnjava Nenad Jandrić, arheolog i koautor projekta.

Najstariji je kit iz Podsusedskog, zapravo, Panonskog mora pronađen polovinom 19. stoljeća u obližnjem kamenolomu. Ovim nalazom bavili su se hrvatski i svjetski zoolozi i paleontolozi te zaključili da se radi o nepoznatoj vrsti koju su nazvali zagrebački kit. Kitu u čast postavljena je instalacija ponad potoka u Podsusedu.

U Kerestincu uz cestu koja je nekada vodila od Enone do Siscije pronađena je rimska nadgrobna ploča. Njezinu repliku postavio je začetnik ove akcije, pokojni arheolog Zoran Gregl, a mještani toga kraja ovo mjesto odmah nazvaše Rimski trg. No kako izložiti kopije muzejskih predmeta malih dimenzija, a da one budu jasno prezentirane u javnom prostoru?

- Naša akcija se bazira na tome da se predmet iz muzeja, njihove kopije iznesu van. Kad su jako male kopije, kao što je lampica na Mirogoju koja je 7 - 8 cm velik,a onda radimo povećanja. Ali imamo u toj akciji jedan original. To je u privatnom vlasništvu, na Gornjem Bukovcu krunište jedne rimske stele. On je i dalje ostao u posjedu te obitelji, ali smo ga iz dvorištva stavili na ogradu i sada je on prezentan svima, svi ga moju vidjeti, kaže Željko Kovačić, arhitekt i koautor projekta.

Najbrojniji na području Zagreba su rimski lokaliteti. Ima ih gotovo 130. Glava Rimljanina u Petrinjskoj ulici pronađena je, kao i ostali nalazi, kad su se gradile zgrade. Ivan Kukuljević Sakcinski mudro ju je spremio u Arheološki muzej gdje se i danas može vidjeti, a u izlogu se nalazi replika.

Trinaest spomenika u 28 godina respektabilan je broj. Mali čuvari vremena u slučajnoj šetnji gradom podsjetnik su ljudskog trajanja u prostoru u kojem živimo. Važnih muzejskih predmeta i lokacija za njihovo postavljanje je mnogo. Možda već sutra u vašoj ulici osvane neki. Sve lokacije možete pronaći na internetskoj stranici Arheološkog muzeja u Zagrebu.