3. veljače 1468. - Umro Johannes Gensfleisch Gutenberg

Johannes Gensfleisch Gutenberg, izumitelj tiskarskog stroja, umro je prema nekim izvorima 3. veljače 1468. u Mainzu, a rođen je oko 1397., vjerojatno u istom gradu.

Do njegova vremena knjiga je bila monopol nekolicine povlaštenih. Skupa, rukom pisana izdanja, nisu mogla prodrijeti među puk.

O Gutenbergovu životu i radu postoje samo fragmentarni i dijelom nesigurni podaci. Poznato je samo to, da je već godine 1436. imao tiskarski uređaj kojim je obavljao pokuse.

Proučivši stare drvoreze Gutenberg je usavršio sustav prema kojem su pojedina slova izrezana od mekog olova, mogla biti tako poredana da su tvorila riječi i pojedine stranice.

Od 1448. Gutenberg se nalazi u Mainzu gdje je osnovao tiskarsku radionicu, posudivši u tu svrhu od nekog Johanna Fusta 1550 guldena. Tu nastaje prvi Gutenbergov tipografski rad, pravo remek djelo tiskarske umjetnosti - latinska Biblija na 1282 foli - stranice u dva stupa po 42 retka. To je poznata Biblija od 42 retka tiskana u samo 200 do 300 primjeraka, od kojih se sačuvalo četrdesetak, što potpunih, što nepotpunih primjeraka.

Te iste godine kada je nastala Biblija počinje Gutenbergov pad. Kako to obično biva, novčana moć odnijela je prevagu nad umjetnikovom slobodom. Već spomenuti Johann Fust tužio je Gutenberga zbog duga, pa je izumitelj tiskarstva izgubio sav novac u procesu i na kraju umro potpuno siromašan.

No proizvod Gutenbergova izumilačkog duha nadživio je i njega i njegov osobni neuspjeh. Uskoro su knjižari i tiskari u Veneciji, Parizu, Antverpenu i Bazelu preplavili svijet svojim brižno opremljenim izdanjima klasika.

Uskoro se sva mudrost tadašnjeg svijeta mogla kupiti za nekoliko novčića. Za tu malu svotu čovjek je mogao steći odličnog prijatelja koji će ga uvijek vjerno pratiti i služiti. Upravo je to najveća Gutenbergova zasluga.