Mise Vrhovskog i Gounoda u prvom Kanconijeru u 2019.

U drugom koncertu ovosezonskog zajedničkog ciklusa Kanconijer sinoć su u KD Vatroslav Lisinski Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije (HRT) izveli Mise  J. Vrhovskog i C. Gounoda.



Pod ravnanjem Tomislava Fačinija u prvom dijelu koncerta uz soliste sopranisticu Ivanu Lazar i baritona Leona Košavića izvedene su četiri pjesme za glas i orkestar te Hrvatska misu u h-molu  Josipa Vrhovskog. Misa je stvarno lijep primjerak naše glazbene baštine kojeg smo u ovom ciklusu stavili uz bok Gounodove 'Svečane mise'. One su vrlo raznovrsne, svaka od njih ima svoju priču i svoju poetiku, no obje su vezane uz sv. Ceciliju, kazao je maestro Fačini o programu. Gounodova misa nastala je u čast sv. Cecelije, a Vrhovski je svoju misu napisao u jeku cecilijanskog pokreta u Hrvatskoj. Gotovo sva svoja sakralna djela Vrhovski je objavio u glazbenom prilogu časopisa Sv. Celija, otkrio je u razgovoru za Hrvatski radio maestro Fačini. Cecilijanci su u hrvatskoj, osobito 30-ih godina 20. stoljeća uz jednostavnost provlačili i ideju narodnog u crkvenoj glazbi. Tako isti pokret – cecilijanizam, nadahnjuje, kako kaže maestro Fačini, dvije potpuno različite, čak kontrastne kompozicije.

Međimurje kao izvorište nadahnuća Josipa Vrhovskog (1902. - 1983.) ogleda se i u njegovim obradama međimurskih narodnih pjesama. Pjesme Dremle mi se i Prepelica obradio je za sopran i klavir, a Ni mi volja i Zelena Dubrava za bariton i klavir. Obrade su nastale mahom do 1950., a sinoć su ih solisti i Orkestar vrlo sugestivno i proživljeno izveli u orkestraciji Tomislava Fačinija čime je pokazao da je pravi glazbeni nasljednik svog djeda Josipa Vrhovskog.  



Vrhovski se ubraja se među skladatelje tzv. novonacionalnog smjera, važnog razdoblja za hrvatsku glazbu između dvaju svjetskih ratova u kojemu je naglasak bio na folkloru kao polazištu umjetničkog stvaralaštva. Štoviše, elemente nacionalnog stila, prije svega rodnog Međimurja, Vrhovski je među prvima unio u crkvenu glazbu. Nakon završene gimnazije u Varaždinu, upisao se na Kraljevsku muzičku akademiju u Zagrebu gdje je studirao kompoziciju najprije kod Franje Dugana st., a potom kod Blagoja Berse kod kojega je i diplomirao 1933. Pred kraj studija nastala je Hrvatska misa u h-molu. Prvu verziju, za mješoviti zbor, orgulje i orkestar, praizveli su Hrvatsko pjevačko društvo Kolo i Društveni orkestar Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ) pod ravnanjem Borisa Papandopula 21. ožujka 1933. u HGZ-u. Već u studenome iste godine, u zagrebačkoj katedrali, Misu  je izvelo Prvo hrvatsko katoličko pjevačko društvo Branimir  pod ravnanjem samog autora. Sinoćnju izvedbu Zbora i Simfonijskog orkestra HRT-a publika je nagradila toplim pljeskom.

U drugom dijelu koncerta Zboru i Simfonijskom orkestru HRT-a pridružio se slovenski Komorni zbor Ave te su uz soliste sopranisticu Ivanu Lazar koja sve uspješnije gradi karijeru operne dive, mladog kineskog tenora koji djeluje u Francuskoj, Yu Shaoa i našeg međunarodno sve traženijeg baritona Leona Košavića izveli Messe solennelle de sainte Cécile (Svečana misa u čast sv. Cecilije), za soliste, zbor i orkestar Charlesa Gounoda. Izvedbu, kako solista tako i ansambala, ove pomalo egzotične mise zagrebačka publika nagradila je srčanim pljeskom kojim je sve sudionike ispratila s pozornice.

Izravni radijski prijenos, urednice Zrinke Matić, mogao se slušati na Trećem programu Hrvatskog radija (HRT – HR3) kao i putem mobilnih uređaja, tableta i računala pomoću HRTi usluge. Tijekom stanke slušatelji su mogli čuti razgovor s maestrom Fačinijem i solistima. Radijsku snimku poslušajte u Slušaonici Hrvatskog radija.

Televizijsku snimku urednice Marije Ramljak i redatelja Miljenka Bukovčana moći ćete pogledati na Trećem programu HRT-a (HRT – HTV3) u jednom od nedjeljnih termina rezerviranom za klasičnu glazbu.