Cijepljenje i sterilizacija pasa lutalica

Bjesnoća je zarazna bolest koja se prenosi ugrizom, a širenje se može spriječiti cijepljenjem. Prema zakonu, vlasnici su dužni cijepiti svoje pse. No što je s lutalicama i psima koji nemaju evidentiranog vlasnika, kao i onima koje vlasnici, unatoč obvezi, ne cijepe? S tim su se problemom suočili u Međimurju.

Ovih se dana u Međimurju provodi cijepljenje kućnih ljubimaca protiv bjesnoće. Dnevno terenske veterinarske ekipe obiđu i 60-ak kućanstava. Vlasnicima pasa to je i te kako praktično.

Procedura je uvijek ista: psu se očita čip, pregleda ga se i zatim cijepi. No što sa psima koji nemaju vlasnika pa ni čip? Potkraj 2017. pobrojeno je takvih 2400 samo u međimurskim romskim naseljima. Neki iz naselja smatraju da je taj broj nerealan.

Životinje su se prebrojavale kako bi počela velika akcija Ministarstva poljoprivrede i lokalne samouprave koja obuhvaća cijepljenje i steriliziranje pasa iz romskih naselja. Tijekom provedbe pokazalo se da pasa ima malo manje.

Svi psi koji su obuhvaćeni projektom označeni su ušnim markicama, cijepljeni, očišćeni od unutarnjih i vanjskih nametnika, izliječeni te sterilizirani. Dio ih je smješten u čakovečki azil, a dio vraćen.

- Ono što je ostao problem je ustvari mikročipiranje tih životinja. U načelu trebalo bi staviti svim životinjama mirkočip iz jednostavnog razloga jer smatram da jedino taj način možemo sigurno znati da je ta životinja bila zbrinuta medicinski, da je bila cijepljena, odnosno kastrirana, kazao je veterinar Miljenko Cmrečak.

To je iduća mjera koju bi trebalo provesti. A do tada nužne su redovite kontrole kako se ne bi ponovio isti problem - velik broj pasa koji nisu cijepljeni.