Kako se zaštititi od ozeblina

Iako nam prva asocijacija na ozebline mogu biti ekstremno niske temperature, mogu se pojaviti kod turista tijekom zimskih odmora ili pak radnika u hladnjačama. Oštećenja su to kože i potkožnog tkiva, koje je naravno, najbolje pokušati spriječiti.

Dugotrajna izloženost niskim temperaturama, vjetru i vlazi na nezaštićenim dijelovima tijela može izazvati smrzotine ili ozebline.

- Oštećenja kože i potkožnog tkiva, mišića i kosti ovisno o tome kako ih podijelimo, no u svakom slučaju oštećenje kože izazvana vanjskim utjecajima, rekla je epidemiologinja Dijana Mayer.

Najviše stradavaju periferni dijelovi tijela – prsti na rukama i nogama, nos i uši. Zato treba u slučaju dugotrajne izloženosti hladnoći te iste dijelove grijati vlastitim tijelom.  Primjerice, ruke  staviti pod pazuhe.

Simptomi i sam izgled ozebline ovise o stupnju. Prva pomoć kod ozeblina je ozlijeđenu osobu smjestiti u toplo, s time da se utopljivanje ne smije odvijati naglo. Postepeno davanje toplih napitaka ispravan je pristup. Bitno je osobu utopliti iznutra pa onda izvana. Treba početi s 10 stupnjeva pa postepeno 15, 20, a maksimalno do 40. Kod najgorih stupnjeva ozeblina, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne.

Tijesna obuća, odjeća, čarape, sve to dovodi do smanjene cirkulacije što pogoduje nastanku ozeblina. Kad se ide na planinarenje ili na skijanje postoji rizik od nepredviđenih situacija koje mogu dovesti do nastanka ozeblina. Savjet je toplo i slojevito se obući s time da prvi sloj uvijek treba biti pamuk, pa zatim topliji materijali poput vune. Primjerena odjeća i obuća najvažniji je zaštitnik od ozeblina.