Divlje svinje preorale usjeve

U okolici Petrinje ratari na ozimim usjevima i pašnjacima zbrajaju štete. I to zbog nezapamćene najezde divljih svinja kojima, kažu, ne mogu stati na kraj. Unatoč redovitom godišnjem odstrelu ove divljači, populacija im se na slabo naseljenoj Banovini naglo povećala. Reportaža - Igora Ahmetovića.

Obitelj Opačić iz Luščana kraj Petrinje godinama se bavi poljoprivredom. Đorđe i Milan rijetki su mladi u selu od 80-tak stanovnika, koji su ostali i odlučili svoju budućnost, poput svojih roditelja, potražiti u poljoprivredi. U staji imaju 15-tak muznih krava. Od poljoprivrede bi kažu, uz puno rada i truda, mogli dobro živjeti. No, već desetak godina muku muče sa štetama koje na usjevima i pašnjacima ostavljaju divlje svinje.

- U konstantnom periodu, kompletno možemo reći da je preoravanje livada na štetu strojeva kada uđu u to, kompletan gubitak sijena. Tu par godina trave neće biti, govori Milan Opačić.

- Svinje dolaze skoro i u dvorište. Uništavaju se i usjevi i pašnjaci, ističe Đorđe Opačić.

Štete su velike. Razrovanim pašnjacima i nakon sanacije potrebno je puno vremena da se oporave, a sanacija, uz to što je skupa, poljoprivrednicima oduzima dragocjeno vrijeme.

- Imamo samo gubitke. Najprije gubitak na sijenu. Meni je sijeno potrebno za ishranu životinja, a ja ovdje nemam što kositi. Ako se nastavi ovako, mi smo prisiljeni ili kupovat sijeno ili smanjivat proizvodnju, rekao je Đorđe Opačić.

Ministarstvo poljoprivrede u prosincu je izdalo naredbu o pojačanom odstrelu divljih svinja i to do biološkog minimuma zbog opasnosti od širenja svinjske kuge. Zbog toga su lovci pojačali svoje aktivnosti.

Lovište petrinjskog lovačkog društva je golemo. Prostire se na 17 tisuća hektara. Unatoč redovitom odstrelu, populacija ove divljači naglo raste.

- Na ovom području gdje se sada nalazimo je možda i najveća oaza obradivih površina na Banovini. Ovdje živi 10-tak porodica koje se bave mljekarstvom, siju i obrađuju površine, međutim, s obzirom da je broj stanovništva u ovim selima jako mali i da je veliki broj napuštenih kuća i imanja, jako puno nam je ostalo površine koje se ne obrađuju, a koje su bile obradive oranice ili livade i koje su idealne za razmnožavanje divljih svinja, ističe Josip Dolenec, predsjednik LU "Fazan" Petrinja.

U Luščanima je prije Domovinskog rata živjelo oko 900 stanovnika, uglavnom poljoprivrednika, kooperanata mesne industrije Gavrilović. Danas je u selu tek 20-tak gospodarstava. Pokušavaju zaštiti usjeve i pašnjake. No, zemlja koju obrađuju je raštrkana pa je postavljanje ograda i stalan nadzor nad parcelama naprosto nemoguć.

- S ogradama, pastirima, izolatorima...ali tu opet nema rješenja jer i lovačko društvo ima problem sa dozvolama za ubijanje tih divljih svinja i tu već oni dolaze u problem. Ograničeni su. Znači, svinja ima 1000 komada, a oni imaju dozvolu za 50 i tu je opet problem isti. To nisu svinje koje prase po 2-3 komada, nego divlja svinja koja oprasi 7, 8, 10 komada i više! To se razmnožava 5 puta brže nego što ih oni imaju pravo ubijati, govori Opačić.

Lovci kažu, čine što mogu - ali problema je jednostavno previše.

- Mi, na žalost, u zadnjih par godina ne osiguravamo usjeve jer nas ni jedna osiguravajuća kuća neće osigurati što se tiče štete na usjevima. Mi u dogovoru s poljoprivrednicima nastojimo sporazumno procijeniti štetu i nadoknaditi ju, rekao je Dolenec.

Konkretnije pomoć i mjere očekuju od mjerodavnih.

- Ja mislim da sve kreće od nivoa države, Ministarstva poljoprivrede. Netko tko je nadležan za te svinje. Treba se lovcima i lovačkim društvima omogući veći izlov ili protjerivanje svinja. Mora se nešto napraviti, naglašava Opačić.

I to što prije, jer u suprotnom, vrlo uskoro na ovom području moglo bi nestati poljoprivredne proizvodnje.