Serdarević: Lektira bi mlade trebala zaljubiti u knjigu

Je li popis lektire skandal jer su prema riječima Borisa Jokića izbačeni svi pisci i djela koji su koliko-toliko mogli probuditi želju za čitanjem u mladih? U Studiju 4 o ovoj je temi govorila Korana Serdarević iz Hrvatskog Društva Pisaca.

- Skandalozno je da su na cjelokupnom popisu lektire samo tri živuća hrvatska pisca, što znači da je hrvatska suvremena produkcija u potpunosti bačena, ne u drugi plan, jer je nema ni u predloženim ulomcima, nego u potpunosti u treći plan. To povlači pitanje je li uopće kurikulum hrvatskog jezika iole u skladu sa strategijom za poticanje čitanja koja je izglasana prije dvije godine, istaknula je.

- Popis lektire sastavila je radna skupina koja je trenutno na ministarstvu. Možete vidjeti tri verzije tog kurikuluma. Jedna je verzija nastala nakon javnog savjetovanja, potom je redigirana, a potom je izašla ova treća verzija u kojoj nema niti jednog od suvremenih autora, niti djela koja su bila u prethodne dvije. Pretpostavljam da je u toj finalnoj verziji netko jednostavno uzeo škare i kidao. Tko je to učinio - ne znam. Tijekom ovih nekoliko godina, otkad traju priče o reformi, traju razdori između toga koja djela jesu za popis lektire, koja nisu. Upravo zato što su suvremena pa nisu prošla nekakvu vrijednosnu ocjenu od strane vremena i svega. Međutim, što se toga tiče netko je odlučio da ne treba tu ulaziti u prijepore s ovim ili onim stranama polariziranog društva pa su jednostavno to sve maknuli i stavili u slobodnu procjenu nastavnika bez ijedne preporuke, prebacujući tako odgovornost na nastavnika koji sada mora imati i znanje i hrabrosti da predloži ono što on misli da je vrijedno, naglasila je.

Na pitanje jesu li nastavnici dovoljno educirani da sami izaberu te suvremene autore, rekla je da "svi sigurno nisu".

- Nastavnik bi u tom slučaju morao stalno čitati i imati uvid u suvremenu produkciju. Mislim da je to nemoguće za svakog autora. Čak i ja koja sam i spisateljica ne mogu znati sve što stalno jest na popisu mogućih knjiga. Međutim, postoji ogroman broj nobelovaca, bookerovaca i dobitnika naših nacionalnih nagrada koji su samim time mogli ući u popis predložene lektire, istaknula je.

Rekla je da u knjižnicama nema dovoljno naslova i da je to ogroman problem. Na pitanje hoće li učenici i dalje čitati kanonska djela Shakespearea ili Ivu Andrića, rekla je da naravno da su ostala neka kanonska djela.

- Čini se da je cijela nastava književnosti usmjerena ka cilju da se upravo podučava kanonskim djelima dok je ovo suvremeno što bi trebalo poticati želju za čitanjem stavljeno u drugi plan. To je samo pitanje što su ustvari zacrtali da bi nastava književnosti trebala činiti. Mislim da smo u početku svi bili složni da lektira treba prestati odbijati mlade od čitanja i da bi ih, dapače, trebala zaljubiti u knjigu. Taj je cilj negdje 'ispao' putem, rekla je.

- Ako čitamo stalno klasike, naravno to govori o drugim vremenima i o književnoj vrijednosti ali samo suvremena djela govore o svijetu u kojem mi trenutno živimo. Cijelo to kritičko mišljenje koje oni potiču u kurikulumu trebalo bi najviše počivati na analizi svijeta u kojem jesmo, zaključila je.