"Hrvatski naš svagdašnji" nominiran za uglednu nagradu, podržite ih

Svjetski je dan radija! Spomen je to na početak emitiranja UN-ova radija, koji je porukom „Ovo su Ujedinjeni narodi. Obraćamo se ljudima svijeta“, započeo emitiranje 13. veljače 1946. godine.

Tim povodom u emisiji "Studio 4" su gostovali radijski kolege koji već dugi niz godina uspješno surađuju na emisiji "Hrvatski naš svagdašnji" Radio Sljemena, Anamariju Knezović Kaurić, urednicu emisije i profesora Marka Alerića.

Ove je godine emisija „Hrvatski naš svagdašnji", posvećena hrvatskom standardnom jeziku, nominirana za Večernjakovu ružu u kategoriji najbolje radijske emisije.

Alerić je rekao kako ga je nominacija ugodno iznenadila iako je svjestan da hrvatski jezik kao tema zanima velik broj ljudi.

- Ljudi zaista žele saznati kako se nešto pravilno kaže i je li to u skladu s gramatikom, kako pravilno komunicirati i kako uspješnije prenijeti poruku, bila ona govorena ili pisana, ističe Alerić.

- Kompetencija na materinjskom jeziku se ističe kao najvažnija i to je stvar cijeloživotnog učenja, naglašava.

Knezović Kaurić je rekla kako emisija datira iz 1994. godine. Profesori Dulčić, Težak, Grošić, radili su emisiju.

- Bilo je bezbroj slušatelja koji su emisiju kreirali i znam da će emisija nadživjeti sve nas, govori Knezović Kaurić i dodaje kako jezik to doista i zaslužuje.

Alerić je rekao kako je jezik nešto što nas povezuje i kako je on zajedničko obilježje svih nas koji živimo u Hrvatskoj.

- Ako želimo s njime komunicirati na način da nas svi razumiju, onda je to standardni hrvatski jezik, ističe Alerić i dodaje kako se u puno toga razlikujemo i često se nećemo složiti, ali kada je riječ o jeziku onda se prepoznajemo i shvaćamo koliko je bitan i važan da se očuva i da se prenosi.

- Treba se sačuvati komunikacija i s onima koji su živjeli prije sto godina, ali i s onima koji će živjeti u budućnosti, ističe Alerić.

Knezović Kaurić je naglasila kako kada se na radiju vode vijesti, treba se služiti hrvatskim standardnim jezikom, ali u emisijama u kojima se želi doprijeti do slušatelja i emocijom, a ne samo informacijom,  tu treba koristiti vlastiti govor, u njenom slučaju zagrebački, zato što se time slušatelji poistovjećuju, a tome i služi zagrebački radio.

- Važno je razlikovati govoreni i pisani jezik. Govoreni jezik je puno teži, ali su ljudi tolerantniji prema njemu, u odnosu na pogreške u pisanom tekstu, rekao je Alerić.

Vojo Šiljak je jednom rekao kako radio podrazumijeva maštu koju televizija prikazuje slikom, rekla je Knezović Kaurić i dodala kako je ta privatnost kuju pruža radio upravo to što ju privlači njemu.

- Mi na Radio Sljemenu utječemo na živote ljudi. Utječemo na vrlo konkretne stvari, npr. rupa na kolniku, puknuta cijev, kada će stići mirovina... To su stvari koje se na TV i drugim medijima sporije mogu riješiti, ističe.

Alerić je rekao kako se na radiju ulaže puno više truda oko govora nego na televiziji, zato što smo svjesni da se na radiju samo govor može iskoristiti kao komunikacijsko sredstvo.

- Za nas nemojte glasovati, za nas glasajte i to na broj 065 900 900, rekla je Knezović Kaurić.